Industrija nemoćna protiv falsificiranja mobitela

Nedavno je akcija carinika na aerodromu u Stuttgartu "u srcu zaboljela" svakog zaljubljenika u Samsungov mobitel Galaxy S4. Carinici su, naime, čekićima porazbijali 250 ovakvih mobitela koji su na tržištu imali vrijednost od 150.000 eura. Naravno - to bi bila vrijednost da su u pitanji bili originali, a ne "lažnjaci".

Policija u Stuttgartu falsifikate je otkrila u jednoj pošiljci iz Hong Konga. Ciljno odredište paketa koji je poslan zračnom poštom bila je Gruzija. Carinici su posumnjali da nešto nije u redu s pošiljkom čim su pročitali kako ona sadrži "kablove" u vrijednosti od 2.000 eura. Sada je pokrenuta istraga čiji je cilj otkriti je li posrijedi bila pojedinačna pošiljka ili se radi o mreži proizvođača i isporučitelja falsificiranih "kablova" tipa Samsung Galaxy S4.

Nova studija o problemu falsificiranih mobitela širom svijeta je pokazala kako industrija zbog ovakvih ilegalnih proizvoda gubi 6 milijardi dolara godišnje. "Naše istraživanje je pokazalo da je tijekom 2013. godine u svijetu sasvim legalno prodano oko 148 milijuna primjeraka falsificiranih i nekvalitetnih mobitela. Pretpostavljamo da je broj prodanih falsifikata na crnom tržištu i u online-shopovima mnogo veći", kaže Michael Milligan, glavni tajnik organizacije Mobile Manufacturers Forum koja stoji iza istraživanja.

"Božićna" cijena

A falsifikati se prodaju ne samo u Kini i Gruziji, nego i u Njemačkoj. Tako je samo u prosincu prošle godine jedna prevarantska tvrtka iz Kölna "opelješila" svoje mušterije za preko pola milijuna eura. Ta tvrtka je uoči Božićnih praznika "po posebnoj "Božićnoj cijeni" prodavala skupocjene mobitele iPhone 5, Samsung Galaxy S3 i S4 ili HTC One i to za oko 100 eura jeftinije nego u prodavnicama.

Kupci koji su platili unaprijed nikada nisu vidjeli ni svoj novac niti mobitel, a oni koji su naručili mobitel i onda ga platili dobili su u ruke jeftini i bezvrijedni falsifikat.

Kemikalije i olovo u uređajima

Samo u Indiji falsificirani mobiteli imaju 20 posto udjela na tržištu. Koncerni tako gube 1,5 milijardi dolara godišnje, a država 85 milijuna dolara direktnih i 460 milijuna indirektnih poreza.

"Falsificirani mobiteli se sklapaju od jeftinih materijala i komponenti. Oni sadrže mnogo veći postotak štetnih tvari poput raznih kemikalija ili olova", upozorava Milligan.

Mnogi u potrazi za što nižom cijenom kupuju mobitele na online-portalima, uvjereni kako su "sklopili odličan posao", ali nisu ni svjesni da su kupili kopiju poznate marke. Uz pomoć internet stanicespotafakephone.com mogu se identificirati falsificirani mobiteli, baterije ili punjači.

Original ili kopija?

Postoje i načini za provjeravanje radi li se o originalu ili kopiji:

- IMEI broj: originalni mobiteli imaju jedinstveni serijski broj za registraciju na internet-stranici proizvođača. Kod falsificiranih uređaja ovaj broj je često kopiran ili je nevažeći.

- Cijena: ako je cijena "predobra" da bi bila istinita, to je već povod da vam se "upali crvena lampica". Vjerovatno se radi o falsifikatu.

- Kvalitet: obratite pažnju na greške u natpisima na mobitelu, na tipkama, na nekvalitetan ispis, ukoso zalijepljene etikete, ili neravnine na kućištu uređaja. Loša obrada (i izgled) uređaja jedan je od prvih znakova da se radi o falsifikatu.

Inače, njemački carinici na aerodromu u Stuttgartu primjećuju da se tijekom protekle godine u dobroj mjeri povećala trgovina piratskim proizvodima koji se uglavnom šalju poštom. Podaci za 2013. još nisu poznati, ali je u 2012. godini zaplijenjeno i uništeno 3.200 falsificiranih uređaja.