IMD Svjetska ljestvica digitalne konkurentnosti za 2023. godinu
Rast umjetne inteligencije i stalna geopolitička nestabilnost signaliziraju potrebu izgradnje digitalnih nacija
Nalazi ovogodišnjeg IMD-ove Svjetske ljestvice digitalne konkurentnosti (WDCR) daju uvid u to kako različite zemlje pristupaju digitalnoj transformaciji u doba umjetne inteligencije (AI). Drugim riječima, što je potrebno da nacije budu istinski digitalne, što je sve važnija osobina u vrijeme kada pojava ove tehnologije već transformira društvo.
Najbolja gospodarstva na ovogodišnjoj ljestvici su ona koja se mogu smatrati "digitalnim nacijama", tj. zemlje koje omogućuju puno usvajanje digitalnih tehnologija, uključujući AI, od strane vlada, tvrtki i pojedinaca.
"Iako ne mjerimo specifične pokazatelje umjetne inteligencije, ta tehnologija stoji u središtu nekoliko podčimbenika koje ocjenjujemo: talent, regulatorni i tehnološki okviri te prilagodljivi stavovi i poslovna agilnost. Na razini podataka, kvaliteta digitalne regulacije, raspoloživo financiranje za razvoj tehnologije i stupanj agilnosti poduzeća, sve su to podatkovne točke koje su uključene u umjetnu inteligenciju," objašnjava profesor Arturo Bris, direktor IMD-ovog Svjetskog centra za konkurentnost.
Tehnologija umjetne inteligencije i briga o nacionalnoj sigurnosti u središtu su još jednog značajnog trenda koji se opaža na ljestvici: sve veći fokus na kibernetičku sigurnost. Od 4000 viših rukovoditelja diljem svijeta koji su odgovorili na anketu WDCR-a, samo 5% njih je reklo da u protekloj godini nisu implementirali nikakve nove mjere kibernetičke sigurnosti.
"Kibersigurnost postaje jasan primjer potrebe za procjenom prednosti i mana AI-a i zauzimanjem vrlo promišljenog pristupa njezinom optimalnom korištenju. Zemlje to ne mogu učiniti izolirane, već se moraju osloniti na regionalne, pa čak i globalne institucije da to učine," kaže Bris.
SAD ponovno na vrhu
Nakon što su prošle godine pale na drugo mjesto po prvi put od početka izdavanja WDCR-a 2017., Sjedinjene Američke Države su se ove godine vratile na prvo mjesto sa snažnim rezultatima u sva tri čimbenika: znanje, tehnologija i spremnost za buduće izazove. Nizozemske je napredovala četiri mjesta i zauzela drugo mjesto, a odmah iza nje je Singapur, koji je zauzeo prvo mjesto u tehnološkom faktoru.
Sveukupni lider Svjetske ljestvice digitalne konkurentnosti za 2022., Danska je pala na četvrto mjesto, uglavnom zbog pada spremnosti za buduće izazove i tehnoloških čimbenika. Švicarska, prvoplasirana ekonomija u faktoru znanja, zadržala je svoju poziciju i zaokružuje prvih 5 prvoplasiranih.
HRVATSKA
Hrvatska je ove godine pala za jedno mjesto na Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti i sada zauzima 44. mjesto od ukupno 64 promatrana gospodarstva. Pri tome je, kao i prethodne godine, ocijenjena kao 40. po čimbeniku znanja, 42. po čimbeniku tehnologije, kao i lani, 50. po spremnosti za buduće izazove, što predstavlja pad za dva mjesta u odnosu na prošlu godinu.
Unutar čimbenika znanja, posebno je dobro ocijenjen kriterij udjela žena istraživača gdje Hrvatska zauzima 9. mjesto, dok je s druge strane percipiran nedostatak međunarodnog iskustva, gdje je Hrvatska na 59. mjestu.
Kod čimbenika tehnologije, Hrvatska je najlošije plasirana, na 61. mjestu, po razvoju i primjeni tehnologije, dok je na izvrsnom 6. mjestu po investicijama u telekomunikacije.
I naposljetku, Hrvatska i dalje bilježi najlošije rezultate u segmentu spremnosti za buduće izazove, gdje se nalazi pri dnu ljestvice: u segmentu javno-privatnih partnerstava na 61. mjestu, stavovima prema globalizaciji na 59. i po transferu znanja na 58. mjestu.
Svi ovi podaci, objedinjeni, doveli su do pada položaja Hrvatske s 43. na 44. mjesto na Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti za 2023.
Novi komentar