Ilegalna sječa šuma je u padu

Britanska neprofitna organizacija Chatham House objavila je dobre vijesti. Naime, prema posljednjim podacima, ilegalna sječa šuma u svijetu pala je za 22 posto, a u brazilskoj Amazoni i Indoneziji za čak 75 posto.

''Oko milijardu najsiromašnijih ljudi na svijetu ovisi o šumama, a smanjenje ilegalne sječe pomaže u zaštiti njihove egzistencije'', kaže Sam Lawson, autor izvješća Chatham Housea.

Svjetske šume imaju ključnu ulogu u skladištenju ugljika, a ujedno su i dom polovici kopnene flore i faune. Ilegalna sječa je ozbiljna prijetnja ne samo stanovnicima šuma, nego potiče i emisiju CO2, korupciju i sukobe. Novo izvješće priznaje učinke političkog pritiska od strane nevladinih organizacija, kao i poboljšanje zakona i prakse industrije. Ipak, još se puno toga mora učiniti.

>> Svjetske šume su se u pet godina smanjile za 3,1 posto

Američki zakon Lacey i nedavna odluka EU-a da zabrani uvoz ilegalnog drveta od 2012. su važni koraci, kao i rastuće zanimanje industrije za korištenje održivog drveta. Vijeće Forest Stewardship (FSC) promovira odgovorno upravljanje svjetskim šumama u 50 zemalja diljem svijeta. Zatim, organizacija The Forest Trust (TFT), članica FSC-a, pomaže kompanijama da kupuju legalno drvo, a podržava i dobro upravljanje šumama. Primjerice, nedavno su pomogli kineskoj tvornici da proizvede svoje prve legalne šperploče za jednu britansku kompaniju. Kina je inače najveći svjetski uvoznik i izvoznik ilegalnog drveta, pa je ovo bilo važno postignuće, kaže direktor TFT-a Scott Poynton.

Etiketa TFT-a jamči klijentu da se ''povijest'' debla može pratiti. ''To je izazovan proces, ali nije nemoguć'', kaže Poynton. Sva debla su označena, a zabilježena je i njihova vrsta, dužina i promjer. Tvornice koje kontrolira TFT posjećuju se tri do četiri puta mjesečno kako bi se provjerilo odakle stabla dolaze. 

''Većinu sječe obavljaju trgovci koji miješaju debla koja su posječena legalno s onima koja su posječena ilegalno. Ključni trenutak u kojem nastupa krijumčarenje ilegalnog drva je tik prije utovara'', kaže Scott Poynton.

Ilegalna sječa već dugo je industrijska norma, objašnjava on. Jeftinije je i obavlja se bez kontrola i poreza. To, pak, oduzima prihode neke države i vodi do korupcije i kriminala. Cijena legalnog drva je 20 do 30 posto veća. Poticaj proizvođačima i potrošačima da prijeđu na legalno, pa i bolje drvo, ne može doći samo zbog straha od kršenja zakona - potrebna je i povećana potražnja na tržištu.

''Tvornice često mogu vratiti taj novac, koristeći legalno drvo posluju bez posrednika'', kaže Scott Poynton koji se nada i ogromnom kineskom uvozu, proizvodnji i izvoznim tržištima. ''Ako osjete da postoji tržišna mogućnost za legalno drvo, oni će se prebaciti. Ako vide potražnju za njim.''

Dakle, svi zajedno smo u tome. Od kupaca namještaja u Parizu do stanovnika u Indoneziji. Nije prekasno za djelovanje protiv deforastacije vitalnih područja. ''Bojim se da su klimatske promjene brže. Ali trebali bismo učiniti sve što možemo koliko god dugo možemo'', zaključuje Poynton.