HTC s globalnim udjelom 0,68 % sve bliže putu stare Nokije

Svi znamo priču o Nokiji koja je pala s vrha i na kraju prisiljena prodati mobilno poslovanje Microsoftu. Ista stvar se izgleda reproducira s HTC-om, samo četiri godine kasnije.

HTC nekada stojeći na kraljevskoj poziciji ovih dana pregovara s Googleom oko prodaje mobilnog poslovanja. Bilježe prihod na najnižoj razini u odnosu na prošlih 11 godina, imaju teški gubitak od oko 10,5 milijardi dolara i prema izvješću analitičke tvrtke IDC, na globalnoj ljestvici tržišni udio od samo 0,68 posto ili čak sada manje. Eto, HTC koji je prvi prihvatio Android na tržištu, nažalost nije dobro odigrao karte. Gdje su nastajali problemi koji su tvrtku doveli do ruba?

Poslovanje temeljeno isključivo na premium modelima

HTC se u nekoj svojoj narcisoidnosti odlučio primjenjivati taktiku u poslovanju isključivo orijentiranu na premium modele po uzoru na Apple. U isto vrijeme dok su se borili s Appleom, Samsung je razvijao Galaxy seriju i nudio kupcima nove tehnologije istu, ako ne bolju kvalitetu po istoj cijeni.

Osim navedenog uz snažan marketing tako su uspjeli oteti HTC-u dio kupaca u premium segmentu uređaja. Na primjer, 2013. godine prodaja HTC-a je dosegla 5 milijuna uređaja, što je bilo samo pola od prodaje Galaxy S4.  

Politika visokih cijena i uloženo/dobiveno

Iako svjesni pada prodaje i kvalitete te jačanja konkurencije, nakon prvih pretrpljenih velikih gubitka 2013. godine u tržištu SAD-a i Europe, nisu htjeli smanjiti visoke cijene. Istina je, pokrenuli su jeftiniju Desire seriju, ali ona nije potaknula entuzijazam potrošača. Tu je opet Samsung odigrao mudro uz još neke druge proizvođače.

Zanemarivanje brzorastućeg kineskog tržišta

Ključni problem HTC-u nisu bili samo Apple ili Samsung. Potpuno su zanemarili rastuće kinesko tržište koje su počeli osvajati neki novi lokalni divovi poput ZTE, Lenovo, Meizu, Xiaomi, Huawei, Oppo, Vivo...).

Marketing

Još jedan od problema bila je politika marketinga. Kako je vrijeme prolazilo i prihodi padali, tako je novaca bilo sve manje. Sukladno tome, financijski rastegnuti nisu mogli biti velikodušni u marketinškim kampanjama. Ali, opet na drugoj strani, dok je bilo novaca za marketing trošili su ga najviše na "celebrity" osobe kao promotore proizvoda. Kao što je vrijeme pokazalo samo "celebrity" ekipa nije uspjela privući u dovoljnoj mjeri pozornost potrošača i trebalo je uključiti i druge marketinške metode za bolju efikasnost.

Osim toga, nisu prilagodili komunikacijske kanale kulturnim raznolikostima potrošača. Uglavnom su se koncentrirali na Facebooka i Twitter, a nisu prepoznali društvene mreže poput QQ i WeChat, Weibo i sl. Tako su se udaljili od Azijskih korisnika.

Nedovoljno ulaganje u R&D

Uz sve navedeno i nedostatak marketinških kapaciteta, popis fatalnih slabostima nije kraj. Za razliku od konkurencije, HTC je minimalno ulagao u istraživanje i razvoj. Tako su se doveli u situaciju umjesto da sami kontroliraju dio opskrbnog lanaca, on je bio kontroliran od strane drugih, pa čak i konkurenata. Naime, sve komponente koje HTC je ugrađivao i ugrađuje u uređaje proizvedene su od trećih strana.

Tvrtka svoju budućnost vidi u VR - u

HTC se sada planira se još intenzivnije usredotočiti na tržište virtualne stvarnosti (VR), gdje su prisutni već dvije godine. Nalazi se na trećem mjestu globalnih igrača http://vrsource.com/us-lead-vr-headset-market-10959/ s prodanih oko 500.000 VR uređaj Vive prošle godine.

Na drugom mjestu su Oculus Rift uređaji prodani u oko 40 milijuna primjeraka, a Sony PS VR su osvojili srca više od 80 milijuna potrošača.