« Hrvatska
objavljeno prije 10 godina i 2 mjeseca
LUTANJE

Hrvatska u 11 godina imala čak 14 rebalansa proračuna

Rebalans je izvanredna mjera fiskalne politike, a u Hrvatskoj ih je provedeno 14 u 11 godina - glave ministra nisu padale

Proračun
Proračun (Shutterstock)
Više o

Vlada

,

Vlada RH

,

rebalans proračuna

,

proračun

Hrvatska u razdoblju 1999-2009. nije imala ni jednu godinu bez rebalansa državnog proračuna - bilo je 14 rebalansa u 11 godina, ističu Dunja Beš i Katarina Ott u najnovijem newsletteru Instituta za javne financije s naslovom "Kratka povijest rebalansa hrvatskog državnog proračuna 1999.-2009."

"Nešto što bi trebalo biti izvanredno i zbog čega u dobro uređenim državama znaju padati ministri financija, pa čak i čitave vlade, u Hrvatskoj je tako normalno da se s time kalkulira već na samom početku godine, pa i sam ministar financija pri donošenju proračuna najavljuje da će se problemi rješavati rebalansom, a opozicija i mediji sredinom godine čak i prozivaju vladu zbog kašnjenja s rebalansom", ističu autorice.

Beš i Ott ističu kako česti rebalansi, te velika povećanja i smanjenja prihoda, rashoda i deficita, upućuju na nerealno planiranje i nedovoljno vođenje računa o realnim gospodarskim kretanjima. Istraživanje je pokazalo i vezu između rebalansa državnog proračuna i ciklusa parlamentarnih izbora, pa autorice ističu da bi s tom činjenicom "planeri proračuna trebali računati, kad se već političari sami ne mogu obuzdati".

Rebalansom su povećavani rashodi?!

U analizi proteklih 11 godina zamjećuju kako su gotovo redovito rebalansima povećavani rashodi - i u godinama kad su rasli prihodi, ali i u godinama kad su prihodi smanjivani. Iznimka je 2009. kad su smanjivani i prihodi i rashodi, ali rashodi ipak znatno manje nego prihodi, ističu Beš i Ott i naglašavaju kako su pri svakom rebalansu, osim 2009., posebice u godinama parlamentarnih izbora, povećavani rashodi za zaposlene i socijalne naknade.

Parlamentarni izbori 2000. održani su u siječnju, a rebalansom 1999. rashodi su povećani, značajno je povećan i deficit, a prijenosi izvanproračunskim korisnicima povećani su za čak 2,2 milijarde kuna.

Parlamentarni izbori 2003. održani su krajem studenog, rebalansom se te godine ukupna masa prihoda i rashoda nije mijenjala, ali su značajno povećani rashodi za zaposlene i socijalne naknade, ističu Dunja Beš i Katarina Ott i napominju kako su rashodi za zaposlene rebalansom povećani najviše baš 2003.

I 2007. su parlamentarni izbori održani krajem studenog, a rashodi za zaposlene rebalansom su doživjeli drugo najveće povećanje u promatranom razdoblju, dok su socijalne naknade povećane kao nikad dotad i nikada poslije, ističe se u analizi.

Odgovornost je na ministru financija

"Premda se za neplanirana predizborna povećanja socijalnih naknada, rashoda za zaposlene i razne pomoći (dotacije) općenito optužuje vlada, ministar financija trebao bi biti fiskalno odgovoran i ne popuštati takvim pritiscima. U njegovim je rukama državna riznica iz koje se obavljaju sva plaćanja, pa bi upravo on morao grčevito braniti doneseni proračun. Ukoliko je u vladi u tome onemogućen, uvijek mu preostaje mogućnost ostavke", naglašavaju Dunja Beš i Katarina Ott.

U zaključku također ističu da analiza ukazuje na loše planiranje javnih financija koje se očito vode stihijski, od danas do sutra.

S takvom praksom treba prestati, stvaranjem mehanizama za dugoročnije i vjerodostojnije fiskalne politike, ističu autorice navodeći uz ostalo da treba izbjegavati krupne i nagle promjene u proračunskom sustavu, poboljšati kvalitetu procjena makroekonomskih pokazatelja, usredotočiti se na kvalitetnije planiranje rashodne strane proračuna, posebice na stalno rastuće socijalne naknade i rashode za zaposlene te donijeti kvalitetan zakon o fiskalnoj odgovornosti i njegovim provođenjem onemogućiti povećanje rashoda u predizbornim razdobljima.(hina/metro-portal)

27.08.2010. 19:32:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh