« Svijet
objavljeno prije 1 mjesec i 3 dana
PITANJE

Hoće li izbori u SAD doista biti pošteni?

Trump ili Biden? Mnogi Amerikanci vjeruju kako su ovi predsjednički izbori najvažnija politička odluka u životu. Ali i mnogi se brinu kako bi u tim izborima moglo biti manipulacije

Ima li Trump asa u rukavu... ili aševe?
Ima li Trump asa u rukavu... ili aševe? (Arhiva)
Više o

SAD

,

izbori

Kad je riječ o izborima, Sjedinjene Države nisu baš uzor demokracije na djelu. Predsjednik Donald Trump već godinama upozorava kako prijeti masovna prijevara iako jedan istražni odbor koji je on sazvao 2018. nije pronašao indicije za to. Trenutno brojne građanke i građani žele na vrijeme osigurati da se njihov glas broji. Još pamte 2016. godinu kad je razlika između Trumpa i Hillary Clinton bila samo oko 80.000 glasova u saveznim državama Michiganu, Wisconsinu i Pennsylvaniji.

I prije predsjedničkih izbora 3. studenoga se stvaraju repovi pred biračkim mjestima. U većini država se glasati može i prije dana izbora. Ovo su najvažniji izbori u njihovom životu, kažu neki od birača pred televizijskim kamerama. Opcija je i biranje poštom koje se rado koristi s obzirom na pandemiju korone. Izborni listić se može poslati kao pismo ili ga se može predati na određenim biračkim mjestima.

Trump osobito strahuje od birača koji će svoj glas poslati poštom. Zato upozorava kako će to biti najnetočniji i najvarljiviji izbori u povijesti - ali dokaze nikad nije predočio

I dalje ostaje problem što se nekima pokušava spriječiti da uopće glasuju. Osobito savezne države gdje vladaju Republikanci su smislile su brojne trikove i donijele propise kako bi otežale izlazak na birališta biračima za koje pretpostavljaju da će birati Demokrate. Prije svega je pogođeno obojeno stanovništvo - crnaci, građani latinsko-američkog porijekla, ali i osobe najnižih primanja i urbano stanovništvo.

„Čišćenje" biračkih popisa

Na primjer u Teksasu je republikanski guverner Greg Abbott uveo propis kako prije 3. studenoga u svakom okrugu smije postojati samo jedno mjesto za predaju izbornih listića, bez obzira koliko velik bio okrug. Radi se o „integritetu izbora", tvrdi Abbott. Ali okrug Harris u kojoj je i metropola Houstonom ima više od dva milijuna registriranih birača. 60 posto stanovnika Harrisa su latinsko-američkog porijekla ili crnci. Sudovi se još uvijek bave pitanjem, je li taj propis sukladan zakonima.

U Georgiji je republikanski guverner Brian Kemp 2018. dao „pročistiti" birački popis. Izbrisano je na stotine tisuća imena. Do tih ljudi se nije moglo doći, rečeno je u obrazloženju, što u mnogo slučajeva nije značilo da oni više ne postoji, čak i da dalje žive na adresama gdje su prijavljeni. No upada u oči kako su navodno među tim "nedostupnima" natprosječno velik broj crnaca.

Florida je krenula drugim putem: u više od polovice američkih saveznih država osuđeni kriminalci gube svoja građanska prava i nakon puštanja iz zatvora, dakle i biračko pravo. Na referendumu 2018. je Florida odlučila takvim zločincima vratiti biračko pravo nakon što su pušteni iz zatvora. To bi moglo iskoristiti više od milijun takvih osoba, ali to je povezano s obavezom da kažnjenici prije toga moraju platiti sve sudske troškove i novčane kazne. Web stranica ProPublica.org javlja kako su tek rijetki bili spremni ili imali novaca da to učine: na biračke popise se prijavilo tek 8% bivših zatvorenika.

Obojeni osobito motivirani birati predsjednika

Još nije jasno, hoće li se i takvim načinima uspjeti spriječiti građane dati svoj glas. Suosnivačica zaklade Black Votes Matter (Glasovi crnaca su važni) LaTosha Brown je optimistična. Crnci natprosječno izlaze na birališta, izjavila je ona prije nekoliko dana na televizijskoj postaji MSNBC. Trumpova retorika je crnce „učinila još odlučnijima" da izađu na birališta, kaže Brown.

U izbornoj analizi je institut US Elections Project 18. listopada utvrdio da je već predano 27,9 posto glasova, više nego četiri puta više nego u to doba prije prethodnih izbora. Kako javljaju tamošnji mediji, većina glasova su u okruzima u kojima većinom biraju Demokrate.

Znati čitav Ustav naizust da bi se smjelo birati? Doduše, američki ustav je prilično kratak - ali to sigurno neće znati niti mnogi bijeli stanovnici SAD

„Trijumf slobode" vraćen unatrag

Već desetljećima se u SAD-u vode velike rasprave oko izbornog zakona. U nekim saveznim državama na jugu SAD-a su prije izbornog zakona iz 1965. Afroamerikance sprječavali da biraju tako što su na „testu" morali napamet znati cijeli američki Ustav, inače nisu mogli birati.

Demokratski predsjednik Lyndon Johnson je tada taj zakon slavio kao „trijumf slobode". Ali američki Vrhovni sud je 2013. ukinuo najvažnije zaštitne propise za birače i omogućio brojne nove propise koji sprječavaju glasovanje.

 Prema ispitivanju javnog mnijenja koje je nedavno proveo Public Religion Research Institute, trećina ispitanika je rekla da nemaju povjerenja da će izbori biti provedeni pošteno i točno. Crnci su bili sumnjičaviji nego bijelci.

26.10.2020. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh