Hoće li EU izdržati korona-krizu?

Jako je zabrinjavajuće to što su ministri financija 19 zemalja, u kojima je euro službena valuta, nakon 16 sati pregovora, koji nisu urodili plodom - iste morali odgoditi. Kako će se savladati ekonomske posljedice korona-krize i kako bi se sve to moglo zajednički financirati? Na ta pitanja još nema odgovora.

Devet država je bilo za zaduživanje na europskoj razini, a četiri, među njima i Njemačka, protiv. Pritom se ne radi o inzistiranju na određenim načelima, već o golom ekonomskom preživljavanju. Drugačija je situacija nego prije pet godina, za vrijeme dužničke krize u Grčkoj, koja se u usporedbi s tekućom čini skromnom. I ne radi se o tome hoće li škrte, a bogate zemlje na sjeveru pomoći i jamčiti za kredite siromašnim zemljama EU-a.

Tko će na koncu imati novca?

Ne, nitko sad ne može predvidjeti hoće li nakon ove korona-katastrofe uopće biti bogatih zemalja koje će biti u stanju pomoći drugima.Najveća recesija od 90-ih godina prošlog stoljeća neće pogoditi samo Francusku, Italiju, Španjolsku, Grčku - već će punom snagom pogoditi i Njemačku, Veliku Britaniju, SAD kao i čitavu svjetsku privredu.

Isto tako je razumljivo što talijanski premijer inzistira na zajedničkom zaduživanju, jer dobro zna da na međunarodnom financijskom tržištu ne bi mogao sam tek tako financirati 400 milijardi eura koje je obećao svojim sunarodnjacima.. I upravo zbog toga se na sastanku ministara financija radi o velikoj stvari: o financijskom opstanku i budućnosti Europske unije. Nije ni čudo što je njemačka kancelarka rekla da se radi o najtežem testu za EU od utemeljenja Unije.Zbog toga je potpuno razumljivo što se njemački ministar financija, koji je već dao suglasnost za kreditne garancije za njemačku privredu u visini od 1.200 milijardi eura, oklijeva dati ista obećanja za preostale zemlje eurozone. Jer, uvođenje euro-bondova, korona-bondova ili zajedničko zaduživanje bi de facto bila ista stvar, ali na razini eurozone.

U igri opstanak EU-a

Ministri financija bi trebali nastaviti svoje konzultacije u četvrtak. Šefovi država i vlada, koji su se već jednom rastali u svađi, trebali bi se ponovno sljedeći tjedan pozabaviti s ovim, možda najvećim testom za EU. Jer, svaki dan čekanja, što god se privredu bude duže držalo u komi, košta desetke milijardi eura. Države članice EU-a se do sada nisu mogle usuglasiti ni o putu izlaska iz krize. Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, ove srijede je trebala predstaviti put ka normalizaciji života u Uniji, ali su je ljutiti šefovi država i vlada EU telefonski "zakočili" u toj namjeri.

Sve države EU-a svjesne su egzistencijalnih prijetnji ove krize, i svaka djeluje za sebe, pokušavajući zaštititi svoje građane. Nema tu puno koordiniranih akcija. Proći će mjeseci i mjeseci dok ekonomski i društveni život u Europi ponovo počne funkcionirati. Imamo li toliko puno vremena? Hoće li Europska unija to moći izdržati?