Hamburger iz epruvete

Prvi hamburgeri uzgojeni u epruvetama svega su godinu dana udaljeni od toga da postanu stvarnost, tvrde znanstvenici. Istraživači koji rade na ovom velikom projektu nadaju se da bi meso uzgojeno u laboratoriju moglo biti iznimno važno za opstanak ljudi u budućnosti, budući da znanstvenici smatraju kako zbog naglog rasta svjetskog stanovništva u narednih nekoliko desetljeća neće biti dovoljno životinja da se svi ljudi adekvatno prehrane.

Prema njihovim tvrdnjama, govedina, piletina i janjetina iz laboratorija postati će svakodnevna pojava.

Istraživači trenutno rade na usavršavanju laboratorijskog hamburgera, koji će biti uzgojen iz 10.000 goveđih matičnih stanica, koje se nakon toga ostavljaju kako bi se umnožile više od milijardu puta i napravile mišićno tkivo slično govedini. Ovakav će se proizvod zvati „in vitro" meso.

Profesor sa Sveučilišta u Maastrichtu u Nizozemskoj i voditelj projekta, Mark Post, kazao je kako smatra da će u budućnosti in-vitro meso biti jedini način na koji će se uzgajati meso za masovnu potrošnju.

„Želimo pokazati svijetu da možemo napraviti proizvod iz ovoga i tražimo hrabre osobe koje su voljne prve probati naše meso" rekao je. Smatra i kako će prvi hamburgeri biti napravljeni unutar sljedećih 12 mjeseci.

Znanstvenici sa istog sveučilišta uzgojili su prije 2 godine svinjetinu koristeći istu metodu, ali i sami su priznali da nisu bili prezadovoljni rezultatima, budući da je ta svinjetina bila sive boje i teksture slične mesu lignje.

Znanstvenike to neće obeshrabriti da, ukoliko i ovaj put početni rezultati ne budu blistavi, nastave usavršavati proces te uvjere ljude da će takvo meso biti jedina alternativa u budućnosti.

Kolega profesora Posta kazao je kako ljudi danas ionako nemaju pojma što jedu i da većina nas zvačući hamburger ne misli o tome kako jede mrtvu životinju. Zbog tog razloga, smatra kako većina neće imati problema sa umjetno uzgojenim mesom, kad se jednom navikne.

Istraživanje oksfordskog sveučilišta pokazalo je kako bi cijeli ovaj proces trošio do 60% manje energije, 98% manje površine te proizvodio 95% manje opasnih plinova od tradicionalnog uzgoja na farmama.