HAARP - što zapravo radi i je li opasan?

Program HAARP (High-Frequency Active Auroral Research Program) od svog osnutka izaziva brojne kontroverze, teorije zavjere i spekulacije. HAARP je osnovan 1993. godine u Gakoni na Aljasci kao istraživački projekt američkog ratnog zrakoplovstva i mornarice, a cilj mu je bio proučavanje ionosfere, gornjeg dijela Zemljine atmosfere koji je električki nabijen zbog sunčevog zračenja. Iako je primarna svrha HAARP-a službeno znanstvena, mnogi teoretičari zavjere tvrde da su pravi ciljevi projekta puno mračniji.

Jedna od najčešćih teorija zavjere vezanih uz HAARP jest da ovaj projekt ima moć upravljanja vremenskim prilikama. Prema ovoj tvrdnji, HAARP može koristiti elektromagnetske valove kako bi utjecao na klimu, izazvao prirodne katastrofe poput uragana, poplava ili suša, pa čak i manipulirao elektromagnetskim poljima koja utječu na zemljotrese. Iako je znanost koja stoji iza ovih tvrdnji upitna, pristalice teorije vjeruju da HAARP može utjecati na velike atmosferske promjene zbog visokofrekventnih radiovalova koje emitira u ionosferu. Međutim, znanstvenici naglašavaju da je ideja da bi takve frekvencije mogle izazvati vremenske katastrofe nemoguća s obzirom na trenutnu tehnologiju i ograničene mogućnosti HAARP-a.

Druga često spominjana teorija jest da HAARP može utjecati na ljudsku svijest ili čak kontrolirati misli. Ova teorija polazi od tvrdnje da elektromagnetski valovi određene frekvencije mogu utjecati na moždane valove i tako izazvati promjene u raspoloženju, ponašanju ili percepciji ljudi. Premda postoji znanstvena baza za utjecaj elektromagnetskih valova na ljudski mozak, raspon frekvencija i snage koje bi bile potrebne za takav efekt daleko nadmašuju mogućnosti HAARP-a, što znanstvenici smatraju još jednom neutemeljenom tvrdnjom.

Jedan od razloga zašto su se takve teorije proširile jest tajnovitost koja je okruživala HAARP tijekom godina kada je projekt bio pod nadzorom američke vojske. Javnost je imala malo informacija o pravim ciljevima projekta, a ograničen pristup i vojni nadzor potaknuli su nagađanja o skrivenim namjerama. Godine 2015. HAARP je prešao u civilne ruke, pod kontrolu Sveučilišta Aljaske, te su mnoga istraživanja postala otvorenija, čime su stručnjaci pokušali smiriti strahove i dezinformacije. Znanstvena zajednica naglašava da je ionosfera složeni i daleki dio atmosfere na koji je teško utjecati na način na koji to sugeriraju teorije zavjere.

Unatoč dostupnosti informacija, HAARP ostaje popularna tema među teoretičarima zavjere, i to zbog sumnje prema vojnim projektima te prirode samog programa koji se bavi proučavanjem ionosfere i elektromagnetskih polja. Bez obzira na brojne studije koje pokazuju ograničene mogućnosti HAARP-a, teorije o kontroli vremena i ljudske svijesti i dalje opstaju, oživljavajući diskusije o transparentnosti i utjecaju velikih znanstvenih projekata na javnost.