Grešne navike koje su zapravo dobre za vaše zdravlje

Svi mi imamo poneku lošu naviku, ali problem nastaje u trenutku kad shvatimo da nam ta navika polako postaje potreba i dio svakodnevnog životnog stila. I što prosječna osoba u tom trenutku napravi? Nađe savršenu ispriku da nastavi s takvom navikom, naravno. Upravo smo vođeni tom logikom odlučili za vas zasukati rukave i pretražiti internet u potrazi za dobrim isprikama, kako biste mogli nastaviti uživati u svojoj nezdravoj navici. Evo što smo pronašli.

1. Pušite k'o Turčin

Vaši zubi polako, ali sigurno poprimaju žućkasti sjaj, vaša je koža suha, vaša odjeća smrdi poput opskurne birtije u 4 ujutro, a količina novaca koju trošite na duhan ili cigarete svakog je mjeseca sve izdašnija. Osim toga, broj mjesta na kojima vas nitko neće gnjaviti oko cigarete iz dana je u dan sve manji, a krug ljudi kojima vaša navika ne ide na živce sve je uži. Ukoliko već ne možete prestati, evo vam barem dobre isprike. Jedna je studija pokazala kako nikotin pomaže radu našeg mozga, poboljšavajući pozornost i psihomotornu brzinu. Isto tako, pušači dokazano pokazuju i do 46 posto bolje rezultate na testovima dugoročne memorije. Ipak, vrijedi napomenuti da ispitanici u ovim testovima nisu pušili, već samo nosili nikotinske flastere.

2. Spavate do podne

Omiljeni sport svakog istinskog zaljubljenika u tradicionalni životni stil ovih prostora, spavanje do sitnih popodnevnih sati nešto je što mnogi koji se ustaju ujutro i kreću na posao neće baš pozdraviti s oduševljenjem. Štoviše, vjerojatno će vam predbacivati da ste lijeni ili beskorisni te da nađete posao i konačno postanete ugledni član ovog društva. Ne brinite, znanost ponovno priskače u pomoć. Naime, prema studiji provedenoj 2000. godine na Novom Zelandu, ljudi koji ne spavaju dovoljno voze automobil lošije od ljudi koji imaju 0,8 promila alkohola u krvi, što je razina  zbog koje u nekim državama možete u pritvor na prisilno triježnjenje. Isto tako, pokazalo se kako ljudi koji spavaju manje od šest sati po noći imaju sporije reakcije, lošiju koordinaciju te slabiju moć rasuđivanja. Osim toga, pomankanje sna uzrokuje tjeskobu, stres i depresiju, a negativno utječe i na pamćenje. Treba li vam bolji izgovor?

3. Pijete k'o smuk

Nećemo ići toliko daleko da vam preporučimo padanje u alkoholnu komu svake večeri, ali umjerena konzumacija alkohola sa sobom nosi brojne pozitivne posljedice na naš organizam, o kojima uglavnom nećete čuti niti riječi kad se govori o utjecaju alkohola na zdravlje. Bilo kako bilo, jedna je studija iz već davne 1967. pokazala kako osobe koje konzumiraju do 30 alkoholnih pića tjedno imaju značajno bolje kognitivne funkcije od onih koje se zadovoljavaju voćnim čajevima i limunadom. Znanstvenici tvrde kako alkohol poboljšava dotok krvi u mozak te nam na taj način omogućava da trčimo brže, skačemo više i živimo dulje. Upravo je to potvrdila i jedna 20-godišnja studija na 1824 sudionika, koja je pokazala kako oni kojima čašica nije strana žive dulje od ljudi koji ga rijetko ili nikad ne piju.

4. Dirate se kad i gdje stignete

Zanemarimo li na trenutak crkveni stav o ovoj aktivnosti, činjenica jest da je masturbacija nešto što bi doista trebali raditi u svoje slobodno vrijeme, u privatnosti vlastitog doma ili sobe, a nipošto dok ste na WC-u u gostima, za vrijeme radnog vremena ili u nekoj drugoj krajnje neprimjerenoj situaciji. Sad kad smo to i službeno rekli, možemo na onaj zabavni dio. Naime, osim ukoliko se ne bojite vječnog pakla, redovita je masturbacija poprilično zdrava navika, barem ako je vjerovati znanstvenicima. Više je istraživanja pokazalo kako redovita ejakulacija u muškaraca između 20 i 50 godina značajno smanjuje šansu za rakom prostate. Isto tako, masturbiranje pet ili više puta tjedno drastično smanjuje razinu stresa, kako u muškaraca, tako i u žena. Što da vam kažemo osim - živjelo zdravlje!

5. Ne možete zamisliti život bez kave

Imamo dobre i jednu lošu vijest. Dobra je vijest da je povremeno ili često ispijanje kave nešto što prakticira gotovo 90 posto odraslih osoba u zapadnom svijetu, zbog čega se uvijek možete tješiti kako niste jedini. Isto tako, istraživanje Sveučilišta Harvard pokazalo je kako umjereno ispijanje kave snižava rizik od srčanog i moždanog udara, nekoliko vrsta tumorskih oboljenja, demencije, Parkinsonove bolesti te dijabetesa tipa 2. Studija provedena 2005. godine na Sveučilištu u Scrantonu pokazala je kako kava sadrži visoku količinu antioksidansa, koji štite naše tijelo od čitavog niza oboljenja. Loša vijest? Jadna vam majka kad se probudite ujutro i shvatite da ste zaboravili obnoviti zalihe.