Gradovi su i dalje izvori lošeg zraka

Sa zadržavanjem milijuna ljudi u kućama koncentracija dušikova dioksida (NO2) u zraku, glavnog zagađivača koji je rezultat prometa i povezan je s respiratornim bolestima i rakom, pala je između 10 i 50 posto, navodi se u radu objavljenom u časopisu Science Advances, mnogo manje od onog što se ranije vjerovalo.

No, istodobno koncentracija ozona koji može izazvati bolove u prsima, oštetiti plućno tkivo i pogoršati astmu, povećala se zbog pandemije od dva do 30 posto u različitim gradovima, utvrdili su znanstvenici nakon što su uzeli u obzir i utjecaj vremena i sezonska kretanja.

Emisije cestovnog prometa uobičajeno uklanjaju ozon iz zraka no zbog smanjenja broja vozila na cestama bilo je manje njihove emisije i manje se uklanjao ozon, kazao je autor istraživanja Zongbo Shi s britanskog sveučilišta Birmingham za Thomson Reuters Foundation.

"Otkrili su povećane razine ozona zbog mjera zatvaranja u svim gradovima obuhvaćenima istraživanjem", rekao je William Bloss, profesor atmosferskih znanosti sveučilišta Birmingham.

"To je ono što očekujemo od kemije zraka, no to će poništiti barem dio povoljnih posljedica po zdravlje od smanjivanja NO2".

Zagađenje zraka najveći je pojedinačni rizik u okolišu za globalno ljudsko zdravlje i ubija oko sedam mlijiuna ljudi svake godine, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Znanstvenici su proučavali razine zagađenja u 11 gradova u kojima su na snazi bile opsežne mjere ogrganičenja - Pekingu, Wuhanu, Milanu, Rimu, Madridu, Londonu, Parizu, Berlinu, New Yorku, Los Angelesu i  New Delhiju.

Ranije studije utvrdile su da je pad NO2 bio mnogo dramatičniji, uključujući rad Kineske akademije znanosti po kojoj je u Wuhanu zabilježen pad od 93 posto NO2 na vrhuncu koronakrize.

Treći zagađivač koji su znanstvenici proučavali u 11 gradova bile su čestice PM2.5, poput čađe ili dima koje emitiraju vozila i industrija i mogu se taložiti u plućima i ući u krvotok izazivajući smrtonosne plućne i srčane bolesti.

Koncentracije PM2.5 smanjile su se u svim gradovima osim u Londonu i Parizu no ta smanjenja nisu bila ni blizu onome što preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, navodi se u radu.