Gradovi s više zelenila imaju manje depresivne stanovnike

Povezanost čovjeka i prirode koja traje od začetka ljudskog roda, evidentna je u brojnim koristima koje su dokazane kroz niz različitih istraživanja. Neke od koristi boravka u prirodi su opuštanje, smanjenje mentalnog zamora što rezultira boljim kognitivnim sposobnostima.

Boravak u prirodi povezan je i s različitim tjelesnim aktivnostima koje zajedno s utjecajem zelenila sinergijski djeluju pa su tako zabilježeni slučajevi smanjenja simptoma Alzheimerove bolesti, demencije, stresa i depresije. Analizu izravnog učinka zelenila tj. drveća u hrvatskim gradovima na građane napravio je Fran Poštenjak, prvi hrvatski doktor za drveće, mladi poduzetnik iz Jastrebarskog i vlasnik tvrtke Arboring.

Osim što je iznimno važno da žitelji gradova budu okruženi zelenilom, još je važnije da to čine od najmlađeg uzrasta.

Boravkom u prirodi djeca izgrađuju poseban socijalni i biofizički odnos s određenim mjestom razvijajući na taj način kognitivnu i emocionalnu povezanost s tim prostorom. Nadalje, boravak u prirodi kod djece, potiče maštu i kreativnost, kognitivni i intelektualni razvoj te socijalizaciju u društvu i emocionalne veze s drugim ljudima. U znanstvenim istraživanjima je također zabilježeno da djeca koja boluju od poremećaja smanjene pažnje mogu boravkom u prirodi smanjiti intenzitet ovog poremećaja - ističe Fran Poštenjak, prvi hrvatski doktor za drveće.

Tako je, primjerice u Japanu, razvijena tehnika kupanja u zelenilu - što je svojevrsna šetnja šumom. Ispitivanja na sudionicima studije su pokazala da je kod ljudi koji prakticiraju tu tehniku zabilježeno povećanje imuniteta, smanjene indikatore stresa i depresije te je, kod osoba koje boluju od dijabetesa, smanjena razina glukoze u krvi. Čak je otkriveno da bolesnici koji imaju u bolesničkoj sobi pogled na zelenilo imaju kraći oporavak od operacija te koriste pri tome manje analgetika kako bi im se ublažili bolovi.

Istraživanja povezana s efikasnošću na radnom mjestu donijela su nam spoznaje o povećanju produktivnosti, zadovoljstva na poslu i podizanje razine pažnje te smanjenje mentalnog umora na radnom mjestu koje je na neki način povezano sa zelenilom. Sukladno tim rezultatima, istraživanja nad studenskom populacijom koja je imala pogled na zelenilo, pokazala su da studenti lakše zadržavaju koncentraciju te imaju subjektivni osjećaj veće efikasnosti u odnosu na kolege koji nemaju direktan doticaj sa zelenilom - analizira prvi hrvatski doktor za drveće.

Zelenilo u gradovima, osim mentalnih koristi za ljude, generira i mnoge fizičke koristi koje ovise o pokrovnosti stabala i udjelu zelenih površina u gradovima tj. o količini lisne mase koja se nalazi u gradovima.

U vlastitom istraživanju koje smo prezentirali na međunarodnom savjetovanju GREEN 2014, a koje smo proveli na području nekoliko hrvatskih gradova, procijenili smo da su godišnje koristi koje se odnose na uklanjanje zračne polucije, iznose cca. 22.600,00 kn/km² - 61.400,00 kn/km². Drugi autori su istražili da osim uklanjanja zračne polucije, zelenilo smanjuje negativan utjecaj oborinskih voda, pročišćava vodu, popravlja karakteristike tla, smanjuje buku, utječe na usporavanje prometa, ukoliko je pravilno planirano pruža znatne uštede energije za hlađenje i grijanje u okolnim objektima i dr. U velikim gradovima stanovi koji se nalaze u blizini velikih parkova postižu od 8 % do 20% višu otkupnu cijenu od usporedivih stanova koji nisu u blizini takve zelene infrastrukture, a isto istraživanje je pokazalo da taj pozitivan utjecaj seže do cca. 2 km udaljenosti parka od nekretnine. Dokazano je da prisutnost velikih, kvalitetno održavanih stabla može podići cijene rezidencijalnih nekretnina između 3 % -15 % te da je vrijeme prodaje tih nekretnina skraćeno. Također, prilikom iznajmljivanja nekretnina koje se nalaze u kvalitetnom okruženju mjesečne rente mogu porasti i do 7%. Kvaliteta urbanog zelenila utječe i na vrijeme boravka te na količinu potrošenog novca kod kupaca koji posjećuju shopping centre koje su okruženi kvalitetnim i estetski privlačnim zelenilom. Generalno gledano, kupci još dodaju da su spremni potrošiti u prosjeku od 9 % do 12 % na usluge koje se pružaju u takvom okruženju - kazao je mladi poduzetnik iz Jastrebarskog.

Stabla zasjenjivanjem okolnih objekata smanjuju apsorbiranje sunčeve radijacije na gradskoj infrastrukturi. To posebice ima blagotvoran učinak na smanjenje utjecaja toplinskih otoka koji su prisutni u gradovima. Parkovne površine u gradu mogu biti i 2 °C hladnije od okolice, a dokazano je da pomno planirana zelena infrastruktura snižava temperaturu u gradovima do 9 °C u veoma toplim podnebljima.

Istraživanja su pokazala da je u naseljima s više zelenila zabilježeno manje grafita, bacanja otpadaka u okoliš i općenito manjih prekršaja poput vandalizma. Također, opaženo je i da kvartovi koji imaju kvalitetnije oblikovan krajolik i više prirodnih stabala imaju manju stopu agresije i nasilja u obitelji čak do 25%. Nadalje, što se tiče prekršaja, studije su pokazale da je u naseljima s većim udjelom površine pokrovnosti zelenilom u kojima prevladavaju zgrade sa velikim brojem stambenih jedinica zabilježeno do 52% više kaznenih dijela, 48 % prekršaja vezanih uz nekretnine te 56% nasilnih kaznenih dijela u usporedbi sa naseljima gdje je taj udio znatno manji - naglašava Fran Poštenjak.

Općenito istraživanja koja povezuju zelenilo i pogodnosti koje pruža rade se u velikoj mjeri u zemljama koje su ekonomski razvijenije, uz čast izuzecima. Zemlje iz kojih je formalno poteklo Urbano šumarstvo su Kanada i SAD, no ne smijemo zaboraviti niti Europske zemlje (Engleska, Njemačka, Danska, Francuska, Italija i dr.). Međutim, daleko prije znanstvenih istraživanja, religije dalekog istoka bile su duboko povezane sa prirodom, a neke i direktno sa stablima kojima pripisuju, i danas, mnoge koristi. Za neke od njih upravo su stabla predstavljala vezu ovog svijeta s božanskim.

U zapadnoj Europi, a pogotovo u SAD i Kanadi znatna se sredstva ulažu kako bi se otkrilo kako i na koji način smanjiti negativan pritisak naših civilizacijskih dosega na čovječanstvo, a pogotovo na žitelje urbanih konglomeracija modernih megapolisa. Upravo u velikim gradovima su ti pritisci znatno izraženiji i tamo je potvrđeno, u znanstvenim studijama, da u direktnim i indirektnim koristima stabla u pojedinim gradovima godišnje generiraju milijarde dolara dodane vrijednosti. Cilj našeg djelovanja je, među ostalim, ukazati na gradska stabla kao važan resurs te argumentirano pokazati svim korisnicima gradskih prostora da stabla akceptiraju kao izvor dodanih vrijednosti, a ne samo kao trošak. Svakako bih izdvojio radove koji se bave sintezom literature o koristima zelenila, na čemu rade prof. dr. sc. C. Konijnendijk van den Bosch, prof. dr. sc. K. Wolf, prof. dr. sc. M. Johnston, prof. dr. sc. F. Ferrini i mnogi drugi vodeći stručnjaci s područja urbanog šumarstva - skreće pozornost prvi hrvatski doktor za drveće i vlasnik tvrtke Arboring iz Jastrebarskog.

Ujedno savjetuje hrvatske gradonačelnike, ali i sve ostale ljude koji su u mogućnosti unaprijediti svoj okoliš stablima koja će im omogućiti kvalitetniji život. Pri tome bitno je naglasiti da jedino uz kvalitetno i promišljeno planiranje zelene infrastrukture i stabala možemo posljedično unaprijediti efikasnost i efektivnost zaposlenika, indirektno potaknuti potrošnju posjetitelja naših gradova te, ono najbitnije, građanima omogućiti zdraviji i sigurniji život u gradovima posebice sada, u vremenima velikih izazova potaknutih globalnim promjenama u okolišu koje su na žalost sve prisutne i sve više izražene.