Glazbeni sektor treba prihvatiti i njegovati

Pismo je upućeno predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, potpredsjedniku i povjereniku za europski način života Margaritisu Schinasu, povjerenici za inovacije, istraživanja, kulturu, obrazovanje i mlade Mariyi Gabriel, te članovima Europskoga parlamenta i nacionalnih vlada - šefovima država i ministarstvima kulture, priopćio je u utorak Unison - Hrvatski glazbeni savez.

Unison među 76 potpisnica koje "polažu pravo na glazbeno mjesto"

Sedamdeset i šest međunarodnih, europskih i nacionalnih glazbenih organizacija, među kojima je i Unison, u pismu tako "polažu pravo na glazbeno mjesto" i pozivaju kreatore politika da u potpunosti priznaju umjetničku, socijalnu i ekonomsku vrijednost glazbenoga sektora i da u skladu s tim donose političke odluke.

Podsjećaju na riječi beninske kantautorice, glumice i aktivistice Angélique Kidjo iz uvodnog izlaganja na Europskom forumu o glazbi 2021. da je "glazba u središtu dobrobiti našega duha, našega tijela i uma. To nije samo zabava, to je mnogo više od toga".

Ustvrdili su da nakon više od 15 mjeseci "lockdowna" i gotovo bez koncerata, festivala ili zborskoga pjevanja, glazbenom sektoru u Europi i svijetu prijeti da se pretvori u stigmatizirani sektor u kojemu će samo rijetki preživjeti.

Navodi se i kako je posebna izvjestiteljica UN-a za područje kulturnih prava Karima Benoune upozorila da se trenutačno čovječanstvo suočava s potencijalnom globalnom "kulturnom katastrofom", s teškim i dugotrajnim posljedicama za kulturna i druga ljudska prava ako potrebne mjere odmah ne poduzmu svi relevantni akteri.

Također, potpisnici se nadaju da će se društva početi oporavljati od ove pandemije, uživaju u nedavnom ponovnom otvaranju mnogih dijelova glazbenoga života, pozdravljaju "Smjernice EU-a za siguran nastavak aktivnosti u kulturnom i kreativnom sektoru", a zahvalili su i na raznolikoj i brzoj pomoći EU i nacionalnih vlada.

Potvrdili su i da su za glazbeni sektor zdravlje i sigurnost uvijek na prvom mjesto, što će i dalje činiti, ali i zahtijevaju da kreatori politika EK uzmu u obzir društvenu važnost glazbenoga sektora u političkim akcijama jer je vrijeme za dugoročno razmišljanje.

U pismu je istaknuto i da se, prema studiji "Obnova Europe", glazbeni sektor suočio s gubitkom od 76 posto u 2020. zbog kao posljedica covida-19, a potpisnici smatraju da će gubitak u glazbenim praksama s kulturnom i društvenom vrijednošću biti jednako velik. Ipak, ocijenili su, unatoč svim ograničenjima, glazbeni sektor pokazao je da je fleksibilan i da se može brzo prilagoditi promjenama.

Jednak tretman u strategijama otvaranja, poštena monetizacija digitalnih sadržaja...

Zbog svega navedenoga zatražili su da kreatori politika osiguraju jednak tretman u strategijama otvaranja jer je glazbeni sektor "razvio izvrsne higijenske koncepte, međutim, često bez rezultata otvaranja".

Također, sve vrste glazbenih aktivnosti moraju se tretirati ravnopravno s ostalim područjima društva, kao i njihova uloga u tjelesnom i mentalnom oporavku društva od pandemije, posebice kada se razmišlja o mladima.

Zatražili su i da kreatori politika prepoznaju specifično radno okruženje glazbenoga sektora sa samozapošljavanjem, kratkoročnim ugovorima i višestrukim poslovima, te odljevom mozgova.

Također, zatražili su da se promovira poštena monetizacija digitalnih sadržaja za glazbene umjetnike, uz napomenu da postoje izvrsna digitalna rješenja za pružanje glazbenih ponuda, uz potrebnu poštenu naknadu temeljenu na jakim pravima intelektualnoga vlasništva.

Smatraju i da kreatori politika trebaju prepoznati jedinstvenu ulogu mikro, male i srednje strukture u glazbenom sektoru jer snaga europskoga glazbenog sektora leži u mnoštvu njegovih dionika od kojih su više od 90 posto mala i srednja poduzeća.

Zatražili su i povratak održive međunarodne i europske mobilnosti i razmjene te kontinuiranu dugoročnu potporu za glazbeni sektor.

Ustvrdili su da kreatori politika žive retoriku, iako cijene što dijele vrijednost da je kultura u središtu Europe, a raznolikost kulture dio europskog identiteta. Ipak, sada ih mole da opravdaju te riječi i osiguraju da se glazba i kultura ozbiljno shvaćaju pri donošenju političkih odluka u svim područjima.

Potpisnici su uvjereni da glazbeni sektor može pomoći u prevladavanju krize, digitalnom, zelenom i uključivom oporavku Europe, uz poruku da će iskoristiti sav svoj potencijal da iz krize izađemo jači i za to traže potporu kreatora EU politika.