Geni neandertalaca odgovorni za mnoge bolesti

Miješanjem s neandertalacima moderni su ljudi naslijedili gene povezane s mnogim bolestima, uključujući depresiju, alergije i metaboličke poremećaje, objavili su znanstvenici u časopisu Science.

Od 2010. godine znanstvenici znaju da ljudi euroazijskog podrijetla imaju oko 4 posto gena naslijeđenih od svog bliskog rođaka, neandertalca. Neandertalci su izumrli prije 30.000 godina, ali su prije toga tisućama godina živjeli s modernim ljudima koji su stigli iz Afrike.

U ovom istraživanju prvi je put izravno uspoređen DNK neandertalca u genomima 28 tisuća odraslih Europljana s njihovim liječničkim kartonima. Utvrđeno je da to arhaično genetsko nasljeđe značajno utječe na biologiju modernih ljudi.

- Zaključili smo da DNK neandertalca utječe na kliničke osobine modernih ljudi -  kazao je John Capra, profesor biologije na američkom sveučilištu Vanderblit i glavni autor istraživanja.

- Otkrili smo poveznicu s nizom imunosnih poremećaja, dermatoloških, neuroloških, psihijatrijskih i bolesti reproduktivnog sustava - rekao je Capra.

Znanstvenici su s visokim stupnjem sigurnosti ustanovili da DNK modernog čovjeka sadrži više od 135.000 genetskih varijacija naslijeđenih od neandertalaca.

Potom su tražili vezu između tih varijacija i bolesti te utvrdili da su neke od neandertalskih genetskih varijacija blisko povezane sa 12 modernih bolesti i medicinskih stanja, među kojima su depresija, infarkt miokarda i bolesti krvi. Neke poveznice potvrđuju i raniju hipotezu po kojoj neandertalski DNK utječe na keratinocitne stanice koje prekrivaju kožu i pomažu u zaštiti od sunca.

 Znanstvenike je iznenadilo i to što neki geni neandertalaca povećavaju rizik od nikotinske ovisnosti.  Otkriće upućuje na to da su varijacije koje su im neandertalci prenijeli pomogle ljudima da se adaptiraju na novo okruženje po dolasku iz Afrike na područje Euroazije prije 40.000 godina. 

No u modernom okružju mnoge od tih varijacija više nisu prednost.

Primjerice, neandertalska genetska varijacija koja povećava zgrušavanje krvi tada je pomagala u preživljavanju jer je omogućavala da rane brže zacijele.

Danas, međutim, povećava rizik od stvaranja ugrušaka koji uzrokuju moždani udar ili plućnu emboliju.