Francuska ulaže u umjetnu inteligenciju

Odljev mozgova problem je, vjerovali ili ne, čak i jednoj Francuskoj jer njihovi mladi stručnjaci odlaze u američke i kineske tehnološke divove kako bi tamo ispunili svoje potencijale. No, kad imaš pametnu državu, onda se povlače i konkretni potezi - predsjednik Emmanuel Macron obećao je državno ulaganje od 1.5 milijarde eura u umjetnu inteligenciju.

Ulaganje je sastavni dio strategije za umjetnu inteligenciju koju je Macron izložio na istraživačkom institutu elitnog College de Francea. Temelji se na izvješću koje je istaknulo prednosti i nedostatke Francuske na tom području.

Umjetna inteligencija dio je informatike koji se bavi razvojem sposobnosti računala da obavljaju zadaće za koje je potreban neki oblik inteligencije, uključujući snalaženje u novim okolnostima, učenje novih pojmova i zaključivanje.

Nemamo nikakvih šansi da kontroliramo utjecaj (tih tehnologija) niti da utječemo na eventualne negativne posljedice ako propustimo početak rata, kazao je francuski predsjednik u četvrtak pred više ministara i čelnika kompanija, uključujući direktora BNP Paribasa Jeana-Laurenta Bonnafea.

Prvi je cilj po njegovim riječima bolje korištenje francuskog sustava visokog obrazovanja u kojem se školuju informatički inženjeri i matematičari da bi se potom zaposlili u vodećim američkim tehnološkim kompanijama. Neki od njih danas zauzimaju vodeće pozicije u Googleu i Facebooku koji je 2015. godine u Parizu otvorio centar za istraživanje umjetne inteligencije.

Predsjednik želi preobraziti Francusku u "zemlju inovacija", špekulirajući da će izmijenjeni zakoni o radu i tehnologija potaknuta većim ulaganjima rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta i da će smanjiti dominaciju kompanija poput Googlea i Facebooka, utirući put novim divovima sa sjedištem u Europi.

Autori izvješća ukazali su, između ostalog, na potrebu za boljom suradnjom vladinih istraživačkih centara i privatnih kompanija kako bi najbolji stručnjaci ostali u Francuskoj. Macron je pohvalio taj zaključak koji bi u konačnici mogao rezutlirati ublažavanjem uvjeta za rad istraživača iz državnih instituta u privatnim kompanijama. Prema Macronovom bi planu kompanije trebale dobiti pristup podacima koje prikupe državne organizacije poput sustava zdravstva kako bi se poboljšala učinkovitost sustava baziranih na umjetnoj inteligenciji.

Iznos predviđen za tu svrhu - nekih 450 milijuna dolara - predstavlja kap u moru globalne potrošnje na umjetnu inteligenciju, na koju su najveće tehnološke kompanije prema procjeni savjetodavne tvrtke McKinsey samo u 2016. godini uložile 20 do 30 milijardi dolara, prenosi Reuters.