FIFpro stavio Hrvatsku nogometnu ligu na crnu listu
Svjetski sindikat profesionalnih nogometaša, FIFpro, predstavio je svoju Crnu knjigu u kojoj se nalazi i Hrvatska zbog neisplate plaća igračima te nepoštivanja ugovora i korupcije
FIFpro, svjetski sindikat profesionalnih nogometaša, predstavio je Crnu knjigu istočne Europe u kojoj iznosi kako su najveći problemi tog područja manipuliranje utakmicama ili namještanje utakmica, a Hrvatska je dobila loše ocjene zbog nereguliranog statusa nogometaša, neisplate plaća te nepoštivanja ugovora i korupcije, javlja Hina.
Kao primjer nereguliranog statusa igrača u knjizi je naveden slučaj hrvatskog nogometaša Maria Čizmeka, koji, kao samostalni djelatnik, što je, "legalno samo na području istočne Europe" nije primao plaću gotovo godinu dana. Za to vrijeme je morao plaćati sva davanja državi pa je zbog toga bio "prisiljen" upustiti se u namještanje utakmica. Nakon nekoliko namještenih utakmica je uhićen i izgubio je sve što je imao.
Hrvatska je dosta visoko rangirana i po nepoštivanju ugovora s igračima ali i po korupciji. Kao primjeri neisplate plaća navede se hrvatski nogometni klubovi Šibenik, Karlovac i Varaždin, a Crna knjiga FIFpro-a ističe da kašnjenje plaća najčešće vodi prema korupciji.
"Od 3.357 nogometaša koji su htjeli surađivati s nama u istrazi, 41,4 posto nije dobivao plaću na vrijeme", tvrdi FIFpro i navodi da je 11,9 posto nogometaša priznalo da im je nuđeno da sudjeluju u namještanju utakmice.
"Više izgleda da mu se priđe s prijedlogom da sudjeluje u namještanju utakmice ima nogometaš koji čeka plaću, a istraga je pokazala da broj igrača kojima je pristupljeno s takvim prijedlogom raste kako raste razdoblje bez plaće", navodi se u tekstu Crne knjige.
Istraživanje, koje je provedeno u listopadu i studenom prošle godine, obuhvatilo je 12 država: Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Grčku, Mađarsku, Kazahstan, Crnu Goru, Poljsku, Rusiju, Srbiju, Sloveniju i Ukrajinu. Crna knjiga istočne Europe bavi se problemima kao što su rasizam, neisplate plaća igračima, korupcija, nasilje, namještanje utakmica i odvojeno treniranje.
"Petnaest posto igrača prisiljeno je da treniraju sami, odnosno odvojeno od momčadi, a 11,7 posto su žrtve nasilja koje je u 33 posto slučajeva inicirano klub, dok su 10,2 posto igrača bili žrtve zastrašivanja i zlostavljanja", ističe FIFpro.
To praktički znači da u svakoj momčadi koja iziđe na teren ima najmanje jedan nogometaš koji je žrtva nekog oblika fizičkog ili psihičkog nasilja, a "nogometaši koji su žrtve zlostavljanja postaju najranijivije mete korupcije", navodi FIFpro u "Crnoj knjizi istočne Europe".
Novi komentar