Europski ledenjaci utjecali su na tropsku klimu

Stručnjaci sa Sveučilišta u New Hampshiru (UNHI) nedavno su pokazali kako su varijacije u klimi na sjevernoj hemisferi u proteklih 12.000 godina usko povezane s promjenama koje su zabilježene u tropskim krajevima, čak do Perua. Znanstveni rad u kojem se objašnjava kako su kretanja ledenjaka u Europi i Sjevernoj Americi prije nekoliko tisuća godina utjecala na vrijeme u tropima objavljen je u posljednjem broju časopisa Science.

"Rezultati nas dovode korak bliže razumijevanju globalnih uzoraka kretanja ledenjaka i klimatstkih promjena za vrijeme Malog ledenog doba", rekao je Joe Licciardi, geolog s UNH koji je proveo istraživanje. Ime Malo ledeno doba odnosi se na razdoblje između 1650. i 1850. godine, kad su ledenjaci na sjevernoj polutci dosegli svoj maksimalni volumen. Od tada se te formacije konstantno povlače uslijed ispuštanja stakleničkih plinova poput metana i ugljičnog dioksida u atmosferu.

Geolozi žele dešifrirati kako su se točno ledenjaci kretali tijekom proteklih 12 tisućljeća, od svanuća poljoprivrede i  formiranja modernije ljudske zajednice. Ako stručnjaci uspiju jasnije odrediti ove promjene, tada će moći i daleko točnije predvidjeti kako će današnji ledenjaci i snježni vrhovi reagirati na klimatke promjene i globalno zatopljenje. UN-ov Međunarodni panel za klimatske promjene (IPCC) predviđa da bi temperature na globalnoj razini mogle porasti za između 1.1 i 6.4 stupnjeva Celzijevih tijekom sljedećih 90 godina, što bi rezultiralo mnogim katastrofama.

"Ako su te dramatične projekcije točne, morat ćemo se suočiti s mogućnošću da bi ledenjaci uskoro mogli nestati", kaže Joerg Schaefer, geokemičar sa sveučilišta Columbia i koautor istraživanja. Milijuni ljudi diljem svijeta ovise o ledenjacima za pitku vodu, navodnjavanje i električnu energiju, ali većina ih toga nije svjesna. Kad bi se ledenjaci otopili, svi bi ti ljudi morali pronaći alternativne izvore vode poput vodonosnika.