Europske nuklearke su opasne

Čak i za one koji poznaju birokratsku mašineriju Europske komisije, s izvješćem o izdržljivosti atomskih elektrana u Europskoj uniji na moguće havarije događalo se nešto čudno. Europska komisija za energetiku je još prije više mjeseci najavila da će objaviti rezultate, ali se uvijek iznova odgađao dan predstavljanja izvješća u javnosti.

Na koncu, njemački list Die Welt je pretekao europskog povjerenika za pitanje energije Güntera Oettingera i objavio je najvažnije zaključke ispitivanja izdržljivosti europskih atomskih elektrana. Rezultat je upravo - zastrašujući: u Europskoj uniji ima 68 elektrana s ukupno 134 atomska reaktora i postoje još goleme razlike od zemlje do zemlje. Tako ima elektrana koje još nisu provele sigurnosne mjere koje su dogovorene još nakon nesreće u Černobilu prije više od dvadeset godina.

Fukušima u Europi - lako moguća!

Neke - poput nuklearki Olkiluto u Finskoj i Forsmark u Švedskoj - neće izdržati niti sat vremena ako odjednom nestane električne energije ili ako dođe do nepredviđenog otkazivanja sustava za hlađenje. Upravo se to dogodilo u japanskoj elektrani u Fukušimi i to je izazvalo katastrofalne posljedice obzirom da se nastavio nuklearni proces bez ikakve kontrole.

Jochen Stay je glasnogovornik nevladine udruge protiv atomske energije "Ozračeni" i on tvrdi kako je stanje u europskim nuklearkama još mnogo gore nego što će to pisati u izvješću Europske komisije. Jer njegova je organizacija ustanovila kako golemu većinu europskih nuklearki zapravo uopće nisu provjerili nezavisni stručnjaci.

Oni su obišli jedva trećinu pogona, a svim ostalima je poslan upitnik o mjerama sigurnosti nuklearke. Drugim riječima, tvrdi Stay, vlasnici nuklearki su u te upitnike mogli pisati što ih je volja, a čak i tu nedostaju neka pitanja koja su bitna za sigurnost - na koncu, čitavog kontinenta.

Mnogo pitanja - ali ipak ne sva!

Tako je svojedobno bilo mnogo riječi o mogućnosti da na neku atomsku elektranu - slučajno ili namjerno - padne putnički zrakoplov i postavljalo se pitanje, bi li ti pogoni izdržali takvu nesreću. U ovom ispitivanju Europske komisije uopće nema tog pitanja, jer kako tvrdi Stay, onda baš niti jedna elektrana ne bi "položila" ovaj ispit.

Ipak, ispitivanje koje je provela Europska komisija obuhvaćalo je i pitanje, kako bi nuklearke izdržale prirodne katastrofe. Osobito kod elektrana u Francuskoj je utvrđeno kako mnoge ne bi izdržale poplavu, a kod gotovo svih - uključujući i one u Njemačkoj - utvrđeno je kako nisu pripremljene da u slučaju potresa automatski spriječe moguću katastrofu.

Sve u svemu, kako piše njemački list Die Welt, Europska komisija je došla do zaključka kako bi vlasnici nuklearnih elektrana smjesta trebali uložiti na milijune eura kako bi barem donekle povećali sigurnost nuklearnih elektrana u Europskoj uniji. Ukupno je tu riječ o najmanje deset, a lako bi se moglo potrošiti i 25 milijardi eura na nužne mjere sigurnosti za europske nuklearke.

Može se samo nagađati da je ovakav porazan rezultat ispitivanja koji je vrlo neugodan za mnoge vlade Europske unije, bio razlog zašto je Europska komisija uvijek iznova odgađala službeno objavljivanje izvješća. Čak i na dan kada su njemački mediji otkrili sadržaj ispitivanja glasnogovornica europskog povjerenstva za energetska pitanja objavila je kako službeno rezultat "neće biti objavljen prije sastanka predsjednika država ili vlada Europske unije 18. listopada".

Zapravo, nakon havarije u Fukušimi Europa nije tek željela jednokratno ispitati sigurnost europskih elektrana, nego redovito - svakih desetak godina - provjeravati, mogu li Europljani mirno spavati. Jer i Černobil je pokazao: bez obzira gdje se u Europi možda dogodi nekakva nesreća, pogođen će biti čitav kontinent.