Europska komisija: U RH 26 000 zivotinja u pokusima

Udruga Prijatelji životinja podsjeća da su na današnji dan 2005. godine oslobođeni i udomljeni biglovi nezakonito korišteni u pokusima na zagrebačkom Veterinarskom fakultetu. Nažalost, broj pasa koji se koristi u pokusima u porastu je, što potvrđuje najnoviji izvještaj Europske komisije sa statističkim podacima o broju, vrsti i svrsi upotrebe životinja u istraživanjima u 2018. godini u državama članicama Europske unije i u Norveškoj. Ukupan broj životinja korištenih u pokusima u europskim laboratorijima veći je od 10,5 milijuna, od čega je 2018. godine u Hrvatskoj korišteno gotovo 26 tisuća životinja! U usporedbi s podacima iz 2015. godine, zabrinjava povećanje korištenja pasa i primata u EU-u.

U srpnju 2005. Prijatelji životinja pokrenuli su tzv. „aferu bigl" u kojoj su dokazali da se na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu nelegalno obavljaju pokusi lomljenja kostiju na psima pasmine bigl. U vrlo burnom razvoju događaja Veterinarski fakultet konačno je predao pse na udomljavanje udrugama Prijatelji životinja i Savezu udruga za zaštitu životinja grada Zagreba. 21. srpnja 2005. 32 prestrašena i traumatizirana psa dočekala su svoje udomitelje. Dio njih bio je polomljen, jedan bez oka, jedan bez anusa, s različitim neliječenim tegobama, a njihovi udomitelji morali su ih učiti hodati po travi i da se ne boje ljudi u bijelim kutama. Unatoč tim stravičnim činjenicama i podnesenim prijavama, nitko odgovoran za nabavu i provođenje pokusa do danas nije kazneno odgovarao. 

„Vjerujemo da je ipak, zahvaljujući i tom strašnom primjeru bešćutnosti u korištenju životinja, došlo do pomaka jer u prošlotjednom izvještaju Europske komisije navodi se da Hrvatska 2016., 2017. i 2018. nije koristila pse za pokuse. Nažalost, koristila je i dalje golem broj najviše miševa pa štakora, a potom, prema brojnosti, korišteni su i domaća perad, kunići, zebrice, ovce, svinje, konji, magarci i njihovi križanci te zamorci. Podaci potvrđuju porast broja domaćih ptica i svinja koji se koriste u pokusima. Porastao je i broj životinja koji se koriste u pokusima tzv. srednjeg intenziteta boli životinja pa je u takvim pokusima patilo više od 16 000 životinja, dok je više od 700 njih korišteno za pokuse jakog intenziteta boli, a više od 1200 životinja nikada se nije oporavilo", upozoravaju Prijatelji životinja.

Izvještaj Europske komisije za životinje korištene u pokusima 2018. godine prvi put navodi i statistike koje se odnose na životinje koje se koriste za stvaranje i održavanje genetski modificiranih linija. 16 % genetski modificiranih životinja ima fenotip zbog kojega od rođenja trpi bol i patologije koje ih čine slabima i izloženijima stresu i patnji. Iz izvještaja proizlaze još dva uznemirujuća podatka - čak 46 % životinja korišteno je u osnovnim istraživanjima, koja ne podliježu nikakvoj zakonskoj obavezi, a gotovo polovica životinja podvrgnuta je postupcima s dvije najviše razine boli, umjerenom i jakom.

Kako bi krenula prema konačnom cilju potpune zamjene životinja i kao odgovor na zahtjeve za što većom transparentnošću, Europska komisija pokrenula je prvu statističku bazu podataka ALURES, koja nudi besplatan pristup svima zainteresiranima za dobivanje više informacija o korištenju životinja za pokuse u EU-u. Podatke prikupljaju države članice i dostavljaju svake godine Europskoj komisiji. 

„Smatramo da je takva razmjena podataka važan korak prema realnom uvidu koliki se broj životinja i u koje svrhe koristi i ubija u europskim laboratorijima, što je više od 150 godina bilo potpuno skriveno od javnosti. Hrvatska treba slijediti primjer Italije i potpuno zabraniti podvrgavanje životinja novim pokusima koji su klasificirani kao jaka razina boli za životinje. Pokusi na životinjama sramotni su, etički nedopustivi i nužno je usmjeriti razvoj znanosti prema primjeni alternativnih metoda, kako to uostalom i nalaže europska direktiva koja regulira njihovu uporabu. Europska komisija mora uzeti u obzir znanstvene zahtjeve za potpunom zamjenom životinja u istraživanjima", odlučni su Prijatelji životinja. 

Zaključuju da su nužni izlazak iz paradigme 19. stoljeća i poticanje inovativnih istraživanja bez korištenja životinja: „Pokusi na životinjama ne spašavaju ljudske živote zbog fizioloških razlika između ljudi i životinja. Umjesto užasnih mučenja životinja u pokusima potrebno je ulaganje u nove tehnologije, što će poticati razvoj znanosti i jedino istinski pomoći bolesnim ljudima."

Više informacija o alternativama pokusima na životinjama, zabludama u medicini do kojih su doveli takvi pokusi i o „aferi bigl" može se saznati na www.prijatelji-zivotinja.hr.