Europa treba odgovor na Put svile

Deutsche Welle: Kina već pet godina gradi novi Put svile, tzv. "Belt and Road Initiative" (BRI). Prema kineskim navodima će u infrastrukturu širom svijeta biti uloženo bilijun dolara kako bi se proširili trgovački putevi i tako potakla kineska privreda. Kraj tog puta se trenutno nalazi u Europi. Kina investira i u zemlje kao što su Mađarska, Grčka, ali države i na periferiji EU-a u Crnoj Gori ili Srbiji. Poduzima li EU išta protiv toga?

Moritz Rudolf: Mislim da je EU predugo spavala i da se sada polako budi. Mislilo se da se može osloniti na provjerena sredstva. Sada se odustalo od toga i radi se na konkretnom odgovoru na inicijativu o Putu svile koji se također zasniva na investicijama u infrastrukturu.

Što je to Europljanima smeta na projektu Puta svile?

Ako se samo radi o izgradnji infrastrukture, onda mislim da je to objektivno gledano dobra stvar. Međutim, to je samo jedan dio aspekta cijele inicijative. Također se radi i o tome, a to piše i u jednom službenom dokumentu BRI, da „Kina želi postaviti globalne standarde prema kojim će se moći orijentirati cijeli svijet". U tom smislu se može reći da se Europa suočava s velikim izazovima.

Kako Kina postavlja vlastite standarde?

Kod većine infrastrukturnih projekata, koje Kina realizira s različitim zemljama, uključena je i klauzula: ako dođe do sporova, onda se primjenjuje Kinesko pravo. U inicijativi Put svile imamo privredne projekte koji su u potpunosti pod kineskim uvjetima i koji se većinom realiziraju kineskim poduzećima, radnicima i kineskim pravom". "Čak bi se i u slučaju spora proces vodio pred kineskim sucima. I to sve pred našim kućnim vratima. Trenutno je u fokusu ove inicijative proširenje kineskih sudova. Međutim, to uopće nije neobičan korak. To rade zemlje kada postanu moćne i Kina to sada radi s dosta samopouzdanja.

Želi li Kina preko novog Puta svile osvojiti svijet svojim novim vrijednostima?

Etički standardi su vrlo primjetni kod nove inicijative. Oni su dijelom u suprotnosti s liberalnim vrijednostima i predodžbama zapada. Kina je autoritarna zemlja i s tim u svezi ima drugačiji pogled na svijet. To je npr. odnos između individualnih i kolektivnih ljudskih prava. Što je cilj toga? Imaju li građani kao pojedinci središnju ulogu? Ili se radi o „pravu na razvoj" kao najvišem cilju? Kineski odgovor je jednostavan: Razvoj treba biti u središtu kineske globalne vizije, individualna ljudska prava imaju manju ulogu i nisu navedena u službenim dokumentima niti od strane kineske vlade. Ovo je u suprotnosti s europskim modelom. Osim toga, kineska vlada odnedavno govori da „kineske mudrosti„ i iskustva želi prenijeti svijetu.

Koliko je Europa važna za „projekt stoljeća" kako kineska vlada naziva inicijativu o novom Putu svile?

Strategija kineske vlade pod nazivom „Made in China 2025" se može svrstati pod inicijativu o novom Putu svile. Taj pojam pored ostalog navodi da Kina u zemlju želi privući najnovija dostignuća u oblasti visoke tehnologije i srednjoročno tehnološke standarde izvesti u svijet i postaviti globalne standarde. Put svile je katalizator koji bi to trebao ubrzati. Sada postoji jedan interni kineski dokument koji dokazuje da se više ne želi koristiti pojam „Made in China 2025" jer se zna da je to u Europi dovelo do neraspoloženja. Što time želim reći: Kinezi znaju da trebaju Europljane. Oni još uvijek imaju velike probleme, da mnoge europske zemlje i prije svega EU, uvjere u ispravnost inicijative.

Vidite li opasnost da se preko investicija pokušava politički utjecati u EU?

U Crnoj Gori je ovisnost o Kini vrlo velika. Mađarska je također zemlja koja vješto iskorištava kinesku inicijativu i EU i Kinu huška jednu protiv druge. Grčka prošle godine u Vijeću za ljudska prava UN, sasvim drugačije od drugih europskih država, nije kritizirala kineske standarde kada je riječ o ljudskim pravima. Poznato je kolike su kineske investicije u Grčkoj. Europske države moraju pronaći ravnotežu između vrijednosti EU i kineskih investicija i to često dovodi do toga da se dobro mora razmisliti što će se javno reći o Kini.

Kina u okviru mehanizma poznatijeg kao 16+1 pregovara s ostalim zemljama središnje i istočne Europe o njenim investicijama. Je li to možda pokušaj podjele EU-a?

Ne vjerujem da Kinezi ciljano pokušavaju podijeliti Europu kako bi ju oslabili. To same rade zemlje članice EU-a. Peking naravno koristi europsku slabost kako bi ubrzao inicijativu. Po mom mišljenju je za kinesko rukovodstvo velika prednost ako postigne kompromis s Bruxellesom. Međutim, u ovom trenutku sam vrlo skeptičan. Europi je potreban koordiniran europski odgovor na Put svile kako bi inicijativu podigla na istu razinu. Nakon pet godina, koliko postoji inicijativa, to je pod hitno potrebno.