Europa sve brže ostaje bez ribe

Na današnji Dan ovisnosti o ribi Europa je iskoristila sve domaće resurse ribe te do kraja godine ovisi u uvozu proizvoda iz ribarstva. Europljani konzumiraju daleko više ribe od onog što se može uloviti ili uzgojiti u domaćim vodama. Više od polovine godišnje potražnje dolazi iz inozemstva, od čega je polovica iz zemalja u razvoju.

U prosjeku, svaki europski građanin godišnje konzumira 22,7 kg ribe. Najveće stope potrošnje u Europskoj uniji imaju Portugal (55,3 kg), Španjolska (46,2 kg), Litva (44,7 kg), Francuska (34,4 kg) i Švedska (33,2 kg). Građani i građanke Hrvatske konzumiraju manje ribe od prosjeka EU što nas stavlja na 17. mjesto s prosječnom godišnjom potrošnjom od 18.4 kilograma po glavi stanovnika. Niska konzumacija znači i lakše zadovoljavane potreba iz domaćih izvora. Tako su Hrvatska, Nizozemska, Estonija i Irska jedine zemlje koje imaju dovoljno ribe za vlastitu potrošnju te se zato smatraju autonomnima.

Kako god, velika većina europskih zemalja mora uvoziti ribu kako bi održale razinu potrošnje. U zemljama s najvećom ovisnošću o uvozu proizvoda iz ribarstva Dan ovisnosti o ribi dolazi ranije, a primjeri takvih zemalja su Austrija (17. siječanj), Slovenija (15. veljače), Slovačka (18. veljače), Rumunjska (29. veljače),  Belgija (22. veljače), Italija (6. travnja), Portugal (5. svibnja), Njemačka (4. svibnja), Španjolska (26. svibnja) i mnoge druge zemlje.

„Iako Hrvatska zadovoljava svoje domaće potrebe, situaciju moramo promatrati iz globalne perspektive. Stanje se može vrlo brzo promijeniti. Mora i oceani pod velikim su pritiskom te moramo prestati s prekomjernim izlovom ako planiramo nastaviti koristiti ribu u prehrani i izbjeći neželjene posljedice praznih mora", rekao je Danijel Kanski, stručnjak za ribarstvo i voditelj morskog programa u WWF Adriji.

Uspoređujući ovogodišnji europski Dan ovisnosti o ribi s onim iz 2000. godine, vidljivo je da se pomaknuo za mjesec dana unaprijed. Ako to usporedimo s onim od prije 30 godina, dolazimo do zabrinjavajućeg rezultata jer je tada Europa imala dovoljno vlastite ribe do rujna ili listopada.

Iako su se neki riblji stokovi stabilizirali zahvaljujući akcijama poduzetima u kontekstu europske Zajedničke ribarstvene politike i dalje je samodostatnost Europe premala, a prekomjerni izlov prevelik. Prema rezultatima Europske komisije, 41% procijenjenih ribljih stokova je prelovljeno, što doseže čak 88% ako promatramo samo Sredozemno more. Osim toga, prekomjerni izlov znatno pogađa zemlje u razvoju te prijeti opstanku 800 milijuna ljudi.

WWF-ov savjet za potrošače: „Bez obzira na to kupujete li domaće ili uvezene proizvode iz ribarstva, uvijek birajte održive izvore. Na taj način ćete pomoći morima i oceanima te omogućiti oporavak ribljih stokova. Također, olakšat ćete živote ljudima diljem svijeta koji ovise o ribi kao izvoru hrane i prihoda", poručuje Danijel Kanski.

Kako bi olakšao odabir, WWF je pripremio vodič za kupnju održivih proizvoda iz ribarstva - www.kojuribukupiti.org. Vodič također uključuje riblje recepte renomiranih europskih kuhara, kao i priče koje se kriju iza vašeg tanjura prilikom svakog odabira ribe koja se na njemu nalazi.

Napravi razliku, biraj održive proizvode iz ribarstva!