EU obećava manje birokracije

Tijekom posljednja dva desetljeća pojavio se globalni trend: tehnologija velikih tehnoloških kompanija postupno je ulazila u svaki segment naših života, od telefona u našim džepovima, do umjetne inteligencije. Pritom su Sjedinjene Američke Države inovativne, a Kina još više, dok Europska unija - regulira.

U posljednje tri godine EU je uveo čitav niz pravila koja su prva te vrste u svijetu, s ciljem da ograniči moć velikih tehnoloških kompanija unutar Unije - od zakona koji primoravaju kompanije da nadgledaju i smanje štetan sadržaj na internetu, do sveobuhvatnog zakonodavstva o umjetnoj inteligenciji osmišljenog da podrži „pouzdanu" umjetnu inteligenciju.

Međutim, na „Summitu o akciji u oblasti umjetne inteligencije" održanom u Parizu ovog tjedna, Europska unija je pokazala želju da popravi svoj imidž „tehnološkog policajca". Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen samo je jednom izgovorila riječi kao što su „pravila" i „regulativa", ali je zato često spominjala „inovacije" i „investicije". Sve to uz obećanje o „smanjenju birokracije" i najavu 200 milijardi eura za izgradnju novih gigafabrika za umjetnu inteligenciju, iz proračuna, ali i uz pomoć privatnih investitora.

SAD neće prihvatiti pritisak na američke tehnološke kompanije

Govoreći u Parizu u utorak, potpredsjednik SAD-a, JD Vance, nije birao riječi. Upozorio je da „Amerika ne može i neće prihvatiti" da strane vlade „pojačavaju pritisak" na američke tehnološke kompanije, kritizirao je zakon EU-a o reguliranju sadržaja na internetu i zatim izjavio da su Sjedinjene Američke Države svjetski lider u oblasti umjetne inteligencije i da „planiraju da to tako i ostane".

Iako su sudjelovale na summitu, Sjedinjene Američke Države su odbile potpisati međunarodni dokument koji je sastavilo i odobrilo prisutnih 60 država, uključujući Njemačku, Francusku, Kinu, Indiju, Južnu Afriku, Keniju, Ujedinjene Arapske Emirate i Brazil.

U tekstu se poziva na „otvorenu, inkluzivnu, transparentnu, etičku, sigurnu i pouzdanu" umjetnu inteligenciju, uz obveze da se „smanje digitalne nejednakosti" i da umjetna inteligencija postane „održiva za ljude i planet".

EU ne ulaže dovoljno u umjetnu inteligenciju - kaže „Digitalna Europa"

Pritisak na Europsku uniju da preispita svoj pristup tehnologiji ne dolazi samo s druge strane Atlantika. Istraživanje koje je 2024. provela Digitalna Europa, lobistička grupa tehnološke industrije sa sjedištem u Bruxellesu, pokazuje da, kada je riječ o investicijama u umjetnu inteligenciju, EU zaostaje iza SAD-a i Kine.

Lobisti su također upozorili da „složene regulative ometaju rast i fleksibilnost europskih kompanija, često ih primoravajući da traže povoljnija tržišta".

Janosch Delcker, stručnjak za tehnologiju i autor, rekao je da bi investicijski planovi EU-a, najavljeni ovoga tjedna, „mogli biti jedan od ključnih elemenata koji bi promijenili situaciju". Iako je obećanje Ursule von der Leyen o „mobilizaciji" novca bilo prilično uopćeno, ono je uslijedilo nakon slične najave iz Francuske. „Čini se da su donositelji odluka shvatili da će biti potrebna veća ulaganja kako bi se Europska unija mogla natjecati u globalnoj utrci za umjetnu inteligenciju", rekao je Delcker.

Kineski DeepSeek stvorio veliki model s vrlo malo novca

Janosch Delcker kaže da je mnoge navelo na razmišljanje nedavno lansiranje DeepSeeka, velikog jezičnog modela kineskog start-upa. „Čini se da je DeepSeek razvio model sposoban da se u određenim aspektima natječe s velikim igračima. Ali, koliko znamo, to je učinio s minimalno novca", ukazuje Delcker, bivši voditelj emisije DW Techtopia. „Mnogima u Europi je to otvorilo oči. Ako to može DeepSeek, onda možemo i mi."

Deregulacija - prijetnja „doista dobrim zakonima" EU-a?

Ali, najavljeni zaokret EU-a neke i zabrinjava. Kao na primjer Carlu Hustedt koja vodi Centar za digitalno društvo pri zakladi Mercator. „Nešto čega se iskreno plašim u ovom trenutku jeste da će nas taj narativ protiv regulacije dovesti do toga da implementaciju donesenih zakona ne shvatimo ozbiljno", upozorava ona za DW.

Iako je Husted pohvalila zalaganje za veće investicije u Europi, ujedno je i upozorila: „Trenutno imamo puno doista dobrih regulativa u EU-u i sada je vrijeme da ih primijenimo na pravi način."

Ako EU želi veću primjenu umjetne inteligencije, važna su pravila o transparentnosti. „Europske kompanije moraju znati što kupuju. Je li nešto sigurno? Je li pouzdano? Je li pristrano?", kaže Hustedt.

Potencijalni trgovinski rat sa SAD-om: što bi EU mogao uraditi?

Dok tehnološki milijarderi sada šetaju hodnicima moći u Washingtonu, a SAD uvodi ili podiže carine, ne zna se kako će na to reagirati EU.

Prioritet broj jedan za Bruxelles jeste da se izbjegne trgovinski rat. Zato neki lideri EU-a predlažu da se kupi više energije ili vojne opreme iz SAD-a. Mnogi se pitaju kakvu bi ulogu u budućem odgovoru EU-a mogle imati velike tehnološke kompanije.

U privatnim razgovorima neki priznaju da bi mogao pomoći popustljiviji odnos prema velikim tehnološkim firmama. Međutim, ako se trgovinske tenzije pojačaju, velike tehnološke kompanije mogle bi se naći i na meti Bruxellesa, budući da EU ima instrumente za odmazdu koji omogućavaju ograničenja u trgovini uslugama.

Na pitanje o širim opcijama EU-a za odmazdu u slučaju potencijalnog trgovinskog rata, europski zastupnik Bernd Lange prošloga tjedna je za DW rekao: „To bi mogle biti carine, to bi mogla biti isključenja iz javnih nabavki, to bi mogla biti ograničenja pristupa tržištu. Ne želimo da partnerska zemlja ili zemlja koja koristi prinudne mjere može unaprijed da iskalkulira kakve ćemo protumjere poduzeti".