EU čeka na signal iz Londona
Novi britanski premijer Boris Johnson želi da njegova zemlja napusti EU 31. listopada 2019. i to pod svaku cijenu. EU zasada čeka na premijerov novi potez
Novi britanski premijer Boris Johnson je uoči izbora za predsjednika konzervativne stranke dao jasno obećanje: "Nakon dvije godine i dva propuštena termina moramo napustiti EU 31. listopada. I to s boljim ugovorom nego što su bili oni koje je parlament tri puta odbacio. Ako i dalje budemo odlagali izlazak, propast ćemo", ponavljao je Johnson u unutarstranačkoj predizbornoj kampanji uvijek iznova.
Njegova prethodnica Theresa May je dva puta odlagala datum izlaska Velike Britanije iz Europske unije kako bi parlament u Londonu ipak nekako uvjerila u ispravnost ugovora o Brexitu. No nije uspjela u svom naumu. I to je Borisa Johnsona dovelo u ured u Downing Streetu. On je obećao da će s Europskom unijom obnoviti prigovore o ugovoru, posebice kako bi izbjegao tzv. "backstop". Ovaj mehanizam sprječava uvođenje "tvrde" granice između Republike Irske i Sjeverne Irske. Time Velika Britanija zapravo na neodređeno vrijeme ostaje u carinskoj uniji ali bez prava glasa u Bruxellesu što je mnogima u britanskoj politici trn u oku.
Naknadni pregovori
Njemačka kancelarka Angela Merkel, kao i ostali vodeći političari u Europskoj uniji, je isključila mogućnost naknadnih pregovora o Brexitu. "Ugovor o Brexitu je pomno pripremljen i dorađen. A ‚backstop' je samo izraz za to da još nema konačnog rješenja za pitanje unutarirske granice", rekla je kancelarka. Ona se doduše založila za daljnje razgovore s Velikom Britanijom i nakon Brexita ali je zaključila da sada za to nema prostora. Michel Barnier, glavni pregovarač EU-a oko Brexita, zatražio je u Tweetu u kojem je Borisu Johnsonu čestitao na izboru, poboljšanje političkog stava naspram Europske unije. Bruxelles želi pomoći da ugovor o Brexitu napokon prođe parlamentarnu instancu. Ali ne želi mijenjati sam ugovor.
Boris Johnson, kojeg mnogi politički protivnici opisuju kao političkog klauna, ne brine se pretjerano oko ovih političkih finesa. On kaže da si može zamisliti i neregulirani izlazak iz EU-a. „Mislim da bi na Brexit trebali gledati pozitivno i ne strahovati od nereguliranog Brexita. Isto tako ne bismo smjeli strahovati od Brexita koji bi se odvijao po pravilima Svjetske trgovinske organizacije. Mi ćemo se pobrinuti za naše poljoprivrednike i njihove subvencije. I pobrinut ćemo se za to da dostavni lanci funkcioniraju", rekao je Johnson. Kako bi to trebalo funkcionirati, nije otkrio.
Bruxelles isključuje nove pregovore
Zato i pregovarački tim Michela Barniera pokušava odgonetnuti što novi žitelj Downing Streeta želi postići svojom strategijom. Donald Tusk, predsjednik Vijeća EU-a, također ne naslućuje što bi se moglo očekivati od nove političke garniture u Londonu. „Ja ne mogu ništa reći jer nemam nikakve nove informacije kakva je situacija u Londonu zaista. Rekao bih: ne baš obećavajuća. Naše je zasad da čekamo na nove prijedloge", zaključio je Tusk. EU od novog premijera očekuje vrlo brzo vrlo precizne zahtjeve o tome što želi postići. Jedno Bruxelles kategorički odbija a to je naknadno pregovaranje. Najviše što je moguće su lagane promjene popratnog političkog objašnjenja koje grubo opisuje buduće odnose.
Pregovarački tim povjerenika EU-a za Brexit strahuje da Boris Johnson od EU-a želi ucjenom postići „no deal" scenarij. „Ja ne želim ‚no deal' Brexit ali mislim da bi bilo pametno se ozbiljno pripremiti na tako nešto", rekao je Johnson. No do datuma koji je Johnson "uklesao u kamen" je ostalo svega 100 dana, što je vrlo kratko vrijeme za tako složene pregovore. K tome bi još i svih 28 članica EU-a kao i britanski parlament morali dati zeleno svjetlo.
Nije tu samo „backstop"
Michel Barnier ukazuje na to da se ne radi samo o gospodarskim pitanjima nego i o političkim. „Kako će se npr. Velika Britanija i EU odnositi prema sporu s Iranom?", zapitao se Bernier tijekom jednog parlamentarnog ispitivanja. Tu je još i koordinacija zajedničkih vojnih misija. „Jedan okvirni sporazum bi Velikoj Britaniji i u budućnosti morao omogućiti sudjelovanje u akcijama za stabilizaciju susjedstva EU-a poput misije protiv pirata u Adenskom zaljevu ili vojne pomoći Somaliji." I ova pitanja Boris Johnson, ukoliko želi izbjeći političke napetosti, mora riješiti uoči eventualnog tvrdog Brexita.
Nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, čiji prvi radni dan pada kada i planirani Brexit, se zasad nije izjašnjavala o ovoj temi. Ona je samo prije glasovanja u Strasbourgu prije nekoliko dana ponovila kako se o postignutom sporazumu više ne može pregovarati. Nakon Johnsonovog izbora za predsjednika konzervativne stranke Von der Leyen je izjavila kako se „veseli konstruktivnoj suradnji" s novim britanskim premijerom. „Za mene postoji zlatno pravilo: ja ću surađivati sa svakim predsjednikom vlade ili države", zaključila je demokršćanska političarka.
Novi komentar