Društvene nas mreže - osamljuju?

Društvene mreže zamišljene su kao mjesto na kojem ćemo se povezivati s prijateljima i komunicirati s njima, no na kraju priče većina ljudi umjesto veselog druženja dobije - usamljenost.

Naime, istraživanje provedeno na Sveučilištu Pittsburgh pokazalo je da su šanse za osjećaj društvene izoliranosti dvostruko veće nakon što dnevno provedete dva sata na nekoj od društvenih mreža.

Istraživanje je provedeno na 1787 odraslih osoba u dobi od 19 do 32 godine. Ispitanici su morali odgovoriti na pitanja o korištenju 11 najpopularnijih društvenih mreža i medija - Facebooka, YouTubea, Twittera, Google Plusa, Instagrama, Snapchata, Reddita, Tumblra, Pinteresta, Vinea i LinkedIna.

Ustanovljeno je da su se osobe koje su više od 58 puta tjedno posjećivale društvene mreže osjećale triput usamljenije od onih koji su na spomenutim mrežama bili manje od devet puta tjedno. 

Otprije se ukazuje na to da društveni mediji pridonose povećanju broja osoba koje 'boluju' od takozvanog sindroma straha od propuštanja (FOMO, Fear of missing out), no ova studija pokazuje da je problem puno kompleksniji.

FOMO sindrom je postao vrlo izražen posljednjih nekoliko godina, a riječ je o razdoblju tijekom kojega su upravo društvene mreže dobile na značaju u ljudskoj komunikaciji te postale iznimno popularne.

Strah od propuštanja informacija može se definirati kao tip socijalne anksioznosti, odnosno kompulzivna zabrinutost da se propušta prilika za ostvarenje novog iskustva, nove socijalne interakcije, različitih profesionalnih i društvenih dobiti.

Osobe kod kojih je ovo stanje izraženo smatraju da dok nisu na društvenim mrežama mogu mnogo toga propustiti, primjerice različite novosti o svojim prijateljima (što rade, gdje su, s kim su...), kao i poslovne te profesionalne prilike. Da bi uvijek bili u toku neprestano provjeravaju svoje mobilne telefone, društvene mreže, internetske sajtove i stranice.

Znanstvenici kažu da nije u potpunosti jasno jesu li društvene mreže uzrok usamljenosti ili je riječ o tome da usamljene osobe provode više vremena na njima. Znanstvenici podsjećaju na to da studija samo potvrđuje ono što se otprije pretpostavljalo: što dulje mlada osoba koristi društvene mreže, ima manje vremena za stvaran društveni život izvan onog virtualnog.

Za kraj, vrlo loša vijest - znanstvenici upozoravaju i na to da je broj suicida i psihičkih oboljenja kod mladih ljudi i studenata u porastu te da se u istraživanjima o toj pojavi sve češće razmatra i uloga društvenih mreža.