Drugi krug francuskih predsjedničkih izbora

Skandal u kojemu je u finišu kampanje otkriveno hakiranje Macronovih osobnih i poslovnih dokumenata, a za što je odmah prst uprt prema Moskvi, ne bi trebao umnogome promijeniti očekivani ishod današnjih izbora - centrist Macron sigurno grabi prema Elizejskoj palači. 

Istina, posljednji podaci govore o 18 posto neopredijeljenih birača, a međusobnu razliku u konačnici bi mogla smanjiti i očekivana rekordno niska izlaznost (ankete govore o čak četvrtini birača koji neće izaći na birališta).

Najveća apstinencija očekuje se kod onih koji su prije dva tjedna svoj glas dali Lucu Mélenchonu. Vođa francuske krajnje ljevice pozvao je svoje birače da ne glasuju za Le Pen, ali nije rekao glasujte za Macrona. IPSOS, međutim, prognozira kako će 62 posto Mélenchonovih pristaša ipak dati glas bivšemu investicijskom bankaru, isto kao i 48 posto zagovornika republikanca Fillona. Od pet najbitnijih sindikata, koji su redom pozvali birače da ne glasuju za Le Pen, samo su dva inače agitirala za Macrona.

Današnji drugi krug izbora zapravo je ponajviše referendum o prvakinji krajnje desnice i njezinoj populističkoj, antiimigracijskoj, antieuropskoj politici, te francuskom članstvu u Europskoj uniji, oko čega se dva protukandidata najviše razilaze. Macron želi jaču integraciju reformirane Unije do te mjere da zagovara zaseban proračun eurozone. Le Pen Europu nacija, napuštanje Europske unije, zatvaranje granica, Frexit (zgodno, izlazak iz eurozone, čemu se protivi oko 70 posto Francuza, za nju više nije uvjet nego cilj).

Iako će Le Pen danas najvjerojatnije morati čestitati Macronu, a briselski čelnici naslađivat će se kratkovidno još jednim udarcem populizmu na Starom kontinentu, Europu itekako mora zabrinuti razina euroskepticizma u Francuskoj.

Marine Le Pen mogla bi na valu te agende osvojiti, naime, i do 14 milijuna glasova. Ništa čudno, Nacionalna fronta postala je prvi izbor radničke klase u Francuskoj, one koja je najveća žrtva globalizacije i najveći protivnik Unije. Nacionalna fronta trenutačno ima osam gradonačelnika, dva zastupnika u francuskom Parlamentu i dvadeset europarlamentaraca, ali svoju će snagu tek pokazati na nadolazećim parlamentarnim izborima, presudnima za budućeg francuskog predsjednika, koji traži parlamentarnu većinu kako bi učinkovito vladao zemljom željnom dubinskih reformi.

20 godina ekonomske stagnacije (nezaposlenost u Francuskoj dvostruka je od one u Njemačkoj) i zasićenost političkim elitama (Francuzi su u prvom krugu ovih izbora odbacili dvije najveće stranke, socijaliste i republikance) učinili su svoje.

Francuska je danas podijeljena na dva dijela - onu kozmopolitsku kojoj ide dobro i onu drugu, koja strepi za vlastitu egzistenciju i koja je zabrinuta za svoj identitet. Macronov pokret zasad broji 200 tisuća članova i jest u nadiranju, ali Marine Le Pen strpljivo čeka n ovu šansu, njegov mogući kiks u sljedećih pet godina. A onda bi mogla naplatiti sve, na užas mnogih.

Birališta se zatvaraju večeras u 20 sati.