« Dogodilo se na današnji dan
objavljeno prije 27 dana i 22 sata

Dogodilo se na današnji dan - 23. lipnja

Počela bitka kod Bannockona, osnovan Međunarodni olimpijski odbor, potpisan Sporazum o Antarktici, NASA lansirala Chandru

Dogodilo se na današnji dan 23. lipnja
Dogodilo se na današnji dan 23. lipnja (Arhiva)
Više o

dogodilo se na današnji dan

,

23. lipnja

,

Gustav Krklec

,

Stuart Sutcliffe

,

Frances McDormand

,

Saul Hudson

,

Slash

,

Selma Blair

,

rođeni 23. lipnja

,

rođendani slavnih osoba

Tijekom Prvog škotskog rata za nezavisnost 1314. godine započela je bitka kod Bannockburna koja je trajala dva dana. Do bitke je došlo kad su Englezi predvođeni kraljem Edwardom II. krenuli u deblokadu zamka Stirling koji je bio pod škotskom opsadom. Englezi su bili dobro opremljeni, a glavnu snagu vojske od oko 20.000 ljuci činili su vitezovi na konjima. Škoti, kojih je bilo oko 6.500, bili su mahom pješaci opremljeni kopljima što se uz dobru uporabu močvarnog terena pokazalo odlučujućim za ishod bitke. Englezi su već prvog dana doživjeli katastrofu. Vjerojatno u želji da što prije dođu do Stirlinga, umjesto uobičajenog početnog napada strijelcima koje je pratio napad teškog pješaštva, odmah su krenuli u konjički juriš. Zgusnuti na uskom frontu i u nemogućnosti da zaobiđu škotska krila Englezi nisu imali uspjeha. Škoti su početni konjički napad odbili kopljima, a kasnije prešli u protunapad pješadijom i rastjerali Engleze. Drugog dana došla je do izražaja prednost lakih škotskih trupa koje su u manjim grupama bile daleko mobilnije od velikog broja gusto zbijenih engleskih trupa. Škotski napad bio je brz i uspješno je pogodio cijeli engleski front. U općem kaosu Englezi su počeli bježati što je dovelo do još većih gubitaka u njihovim redovima jer su ljudi doslovno jedni druge gazili, a velik broj ih se i utopio u pokušaju prelaska rječice Forth. Englezi su izgubili više od 11.000 pješaka i 700 konjanika dok su škotski gubici bili zanemarivi. Bannockburn je bio najsjajnija srednjevjekovna pobjeda Škota nad Englezima i upravo zahvaljujući njoj osam godina kasnije Škoti su stekli samostalnost, a bitka se smatra simbolom škotske odlučnosti da ostanu Škotima. Iako na mjestu gdje se svake godine obilježava ova velika pobjeda danas stoji spomenik Robertu Bruceu, mnogi vjeruju kako se bitka nije odigrala ondje nego na istočnoj strani Stirlinga, gdje prema rijeci Forth još i danas teče potočić zvan Bannock Burn.

Međunarodni olimpijski odbor (MOO, francuski: Comité International Olympique, CIO), međunarodna nedržavna sportska organizacija sa sjedištem u švicarskoj Lausannei, osnovan je 1894. na kongresu u Parizu, pod idejnim vodstvom baruna Pierrea de Coubertina. Već u 18. stoljeću u Engleskoj su se počele održavati sportske svečanosti izdaleka nalik drevnim starogrčkim Igrama. Tijekom narednih stoljeća slična športska događanja organizirana su i u Francuskoj i Grčkoj, ali to su bila mala natjecanja, bez ikakvog međunarodnog značenja. Zanimanje za oživljavanje Olimpijskih igara raslo je kako su iskapanjima njemačkih arheologa, sredinom 19. stoljeća otkrivani ostaci starogrčke Olimpije. Barun Pierre de Coubertin u isto je vrijeme istraživao razloge francuskog poraza u Francusko - Pruskom ratu (1870.-1871.). On je zaključio da je razlog, između ostaloga, bio i u tome što francuski vojnici nisu imali potrebnu fizičku pripremljenost pa je nastojao to poboljšati. U Coubertinu je istovremeno zaživjela želja o zajedništvu među narodima, želja o natjecanju svjetske mladosti na športskom, a ne na bojnom polju. Tako je ideja o oživotvorenju plemenitog i veličanstvenog Olimpijskog duha dobila svoj najdublji smisao. Na kongresu na Pariškom sveučilištu Sorbonni, održanom između 16. i 23. lipnja, on je iznio svoju ideju pred međunarodnim auditorijem. Posljednjeg dana kongresa odlučeno je da se prve Olimpijske igre modernog doba, tj. Igre prve Olimpijade, održe 1896. u Ateni, u njihovoj pradomovini Grčkoj. Međunarodni olimpijski odbor (MOO) utemeljen je radi organizacije Igara, a kao pripadnik grčkog naroda Demetrios Vikelas je dobio čast da mu postane prvim predsjednikom.

Prvi sporazum o kontroli naoružanja potpisan tijekom Hladnog rata, Sporazum o Antarktici, stupio je na snagu 1961. godine, godinu i pol nakon što je 1. prosinca 1959. u Washingtonu glavni ugovor otvoren za potpisivanje. Ugovor o Antarktici i povezani sporazumi, zajednički nazvani Sustav antarktičkog ugovora (Antarctic Treaty System), reguliraju međunarodne odnose vezane za Antarktik, jedini nenaseljeni kontinent na Zemlji. Za potrebe ugovornog sustava, Antarktik je definiran kao cjelokupno kopno i sve ledene ploče koje se nalaze južnije od 60° geografske širine. Povelju je potpisalo 46 zemalja, uključujući i Sovjetski Savez i Sjedinjene Američke Države. Poveljom je na Antarktici zabranjena vojna aktivnost i dopuštena znanstvena istraživanja. Izvorne potpisnice bile su 12 država aktivnih na Antarktici tijekom Međunarodne geofizičke godine 1957. - 1958., a koje su prihvatle poziv SAD-a da pristupe konferenciji na kojoj su vođeni pregovori o ugovoru. To su bile Argentina, Australija, Belgija, Čile, Francuska, Japan, Indija, Novi Zeland, Norveška, Južna Afrika, SSSR, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD. Konzultativni sastanci Antarktičkog ugovora održavaju se svake godine kao međunarodni forum za upravljanje tim područjem, a pravo odlučivanja na sastancima ima samo 28 država od 46 potpisnica. Na sastancima je do danas donešeno oko 200 preporuka odnosno sporazuma koje su ratificirale vlade država stranaka, a koji s glavnim ugovorom čine sustav ugovora.

NASA-in opservatorij X-zraka Chandra, najsofisticiraniji do sada izgrađen opservatorij X-zraka, lansiran je u orbitu 1999. godine. Postavljen je vrlo visoko, 300 puta više nego Hubble tj. na visini većoj od trećine udaljenosti između Zemlje i Mjeseca. Chandra je dizajniran za istraživanje područja jakog x-zračenja kao što su ostaci eksplozija zvijezda i ima otprilike 50 puta veću rezoluciju od uobičajenih teleskopa. Opservatorij ima dva različita pogona. Prvi se koristi da se Chandra postavi u konačnu orbitu. Drugi se koristi za sitne korekcije položaja i orbite. Za električnu energiju, kao većina letjelica, koristi solarne ploče i sustav tri baterije za pohranjivanje. Komunikacije, kontrola i sustav za pohranjivanje su mozak letjelice. Chandra ima dvije low-gain antene koje omogućuju komunikaciju letjelice i kontrole misije. Chandrin teleskop se sastoji od četiri para zrcala premazanih iridijom (za jaču refleksiju svjetla), a ona slove za najglađa i najčišća zrcala ikada napravljena. Jedna od najvažnijih Chandrinih misija je pomoć pri otkrivanju zagonetne 'tamne materije' koja gravitacijskim silama veže velike koncentracije ekstremno vrućih plinova odgovornih za emisiju X-zraka u nekim galaksijama ili jatima galaksija. Na taj način znanstvenicima omogućava uvid u starost i veličinu Svemira što pak pomaže u procjeni same budućnosti svemira. O količini 'tamne materije', odnosno materije koju ne možemo izravno 'vidjeti', ovisi hoće li gravitacijska sila zaustaviti sadašnju ekspanziju, odnosno hoće li svemir skončati u velikom stisku kao antipodu velikog praska ili velikom smrzavanju koje bi bilo posljedica beskonačnog širenja. Astronomi će pomoću Chandre također bolje proučiti mehanizam stvaranja teški elemenata u zvijezdama te kako se ti elementi raspršuju pri kolapsu u bijele patuljke, neutronske zvijezde ili crne rupe.

Hrvatski književnik i prevoditelj Gustav Krklec, čiji najvažniji dio opusa čini antologijsko pjesništvo konciznog, neposrednog i jasnog izraza koje očituje vedrinu i životnu radost, ali i metafizičku tjeskobu, a autor je i brojnih eseja, kritika, putopisa, feljtona i aforizama, a među najvažnije prijevode mu spadaju oni Puškina, Prešerna i Brechta, rođen je u Udbinji kraj Karlovca 1899. godine.

Britanski pjesnik, slikar i glazbenik Stuart Sutcliffe, Lennonov prijatelj iz škole koji je 1960. počeo svirati bas gitaru u bendu čije je ime The Silver Beetles, osmislio s Lennonom pod utjecajem Buddya Hollya i The Cricketsa koje su obojica voljeli, osim po nadimku 'the fifth Beatle' poznat i po svojim apstraktno ekspresionističkim slikama i vezi s njemačkom fotografkinjom Astrid Kirchherr koja je Beatlese slikala tijekom ranih nastupa u Hamburgu, rođen je 1940. godine u Edinburghu.

Američka kazališna, televizijska i filmska glumica Frances McDormand, najpoznatija po ulozi Marge Gunderson u filmu Fargo, te nastupima u filmovima Mississippi Burning, Darkman, Hidden Agenda, Short Cuts, Primal Fear, Wonder Boys, Almost Famous, North Country i brojnim drugima, rođena je u Chicagu 1957. godine.

Britanski gitarist Slash, pravog imena Saul Hudson, bivši glavni gitarist starih Guns N' Rosesa, frontman Slash's Snakepita, a trenutno vodeća gitara benda Velvet Revolvers, prema mnogima jedan od najutjecajnijih gitarista svijeta, rođen je 1965. godine u Londonu.

Američka glumica Selma Blair, zapamćena po ulogama u filmovima Girl, Cruel Intentions, Legally Blonde, The Sweetest Thing, Pretty Persuasion, The Alibi, My Mom's New Boyfriend, te drugima kao i serijama Zoe, Duncan, Jack and Jane i Kath & Kim, rođena je u Southfieldu u Michiganu 1972. godine.

23.06.2018. 00:02:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh