Dogodilo se na današnji dan - 21. svibnja

Papa Ivan VIII. 879. godine na misi je blagoslovio kneza Branimira, hrvatski narod i zemlju, što je kasnije potvrdio u pismu koje se smatra prvim međunarodnim priznanjem hrvatske državnosti. Pismo je papa poslao Branimiru, a u njemu između ostaloga stoji "Dragom sinu Branimiru....Kad smo naime na dan Uzašaća Gospodnjega služili misu na žrtveniku sv. Petra, digosmo ruke uvis i blagoslovismo tebe i cio narod tvoj i cijelu zemlju tvoju, da možeš ovdje uvijek spašen tijelom i dušom sretno i sigurno vladati zemaljskom kneževinom, a poslije smrti, da se na nebesima veseliš s Bogom i da vječno vladaš....Dano 7. dan mjeseca lipnja". Papa je Branimiru zahvalio na povratku Rimskoj Crkvi i pozvao ga na uspostavljanje još bliskijih veza, ali istovremeno je u sličnom pismu biskupima na hrvatskom području koristio oštrije tonove što se može rastumačiti činjenicom da se Hrvati nisu izravno pokoravali Rimu nego su to činili preko akvilejskoga patrijarhata. Na taj je način Branimir, poput franačkih vladara, zadržao veću samostalnost u imenovanju biskupa na svome području.

Francuska vojska je 1871. upala u Parišku komunu i slomila je nakon tjedan dana žestokih uličnih borbi. Iako je komuna formalno bila obična 'općina Pariz', ipak je zbog svojih kontroverznih proglasa postala jedan od najvažnijih povijesnih događaja za sve revolucionarne socijalističke pokrete. Najprisutnije revolucionarne struje u kratkom životu Pariške komune, a to su anarhizam, marksizam, blankizam i komunalizam, u Parizu su unatoč prijašnjim razmiricama i sukobima, surađivale bez konflikta te se ona zbog toga i danas slavi kao jedan od najvažnijih događaja u njihovoj povijesti. Samu komunu je omogućio građanski ustanak svih revolucionarnih tendencija u Parizu poslije Francusko-pruskog rata koji je završio francuskim porazom. Tadašnja francuska vlada čvrsto je odlučila slomiti Komunu koje se u načelu bojala, ponajviše zbog širenja ideje što se lako može vidjeti iz Engelsove kasnije tvrdnje da su 'nepostojanje vojske, samouprava gradskih četvrti i druge osobitosti značile da Komuna nije više bila država u starom i represivnom smislu riječi: ona je bila jedan tranzicijski oblik koji je težio ka ukidanju države kao takve.' Vojska Versaillesa ušla je u grad nakon izdajničke akcije u kojoj su otvorena zapadna vrata grada. Jedan za drugim kvartovi branjeni s barikada od strane građanskih milicija, padali su pod naletima profesionalne vosjke, a nakon tjedan dana zadnji džepovi otpora u siromašnim četvrtima uništeni su. Tijekom tog perioda, koji su Francuzi nazvali La Semaine Sanglante (Krvavi tjedan), u borbama je ubijeno između 20 i 50 tisuća 'komunara', a nakon propasti njihove autonomije je na suđenjima završilo još oko 40 tisuća ljudi od kojih je većina zatvorena i prognana.

U Parizu je 1904. osnovana FIFA - Fédération Internationale de Football Association, najviša svjetska nogometna organizacija. FIFA je odgovorna za organizaciju nogometnih međunarodnih natjecanja, među kojima je najpoznatije Svjetsko nogometno prvenstvo koje se održava od 1930. godine. Potreba za jednim izvršnim tijelom koje bi bilo iznad svih ostalih u svijetu postala je očita na početku 20. stoljeća i povećanom popularnošću međunarodnih nogometnih utakmica koje su se u Europi igrale od druge polovice 19. stoljeća. Engleski nogometni savez se mnogo puta sastajao s namjerom osnivanja takvog tijela, ali nije bilo značajnijeg pomaka zbog činjenice da je za takvu organizaciju potrebno više nogometnih nacija. To se pokazalo istinitim kad je federacija ubrzo nakon osnivanja zaprimila brojne zahtjeve za članstvom. FIFA danas ima 208 nogometnih saveza članova, što je za 16 država više nego Ujedinjeni narodi i tri države više nego Međunarodni olimpijski odbor, te pet više od IAAF-a.

2006. godine održan je drugi referendum (prvi je bio 1992.) na kojem su se građani Crne Gore izjasnili za neovisnost od Državne Zajednice Srbije i Crne Gore. Crnogorcima je tada neovisnost propagirao "Blok za neovisnu Crnu Goru" s liderom Milom Đukanovićem, dok im je suprotstavljen bio "Blok za očuvanje Državne Zajednice Srbije i Crne Gore" s Predragom Bulatovićem na čelu. Na referendumu na koji je izašlo 86.3 posto građana, 55.5 posto glasača izjasnilo se za neovisnost, a 44.5 protiv, što je bio vrlo tijesan rezultat jer je za prihvaćanje neovisnosti bilo potrebno najmanje 55 posto glasova. Nakon prihvaćanja rezultata od strane Referendumske komisije, crnogorski parlament je 3. lipnja usvojio Odluku o neovisnosti čime je Crna Gora, poslije 88 godina, ponovno postala samostalna država. Formalnom proglašenju neovisnosti Crne Gore u Skupštini nisu prisustvovali poslanici Bloka za zajedničku državu, jer nisu priznavali rezultate referenduma navodeći da on nije bio pravedan te da ne predstavlja pravi izraz volje građana Crne Gore.

Francuski slikar Henri Rousseau, zbog svog poziva poznat pod nadimkom Le Douanier (carinik), postimpresionist koji je radio u stilu naive i primitivizma, samouki genij čiji talent i rad, među kojim valja spomenuti autoportrete i portre, nije bio priznat tijekom života, rođen je u Parizu 1844. godine.

Britanski glumac australskog podrijetla Jonathan Hyde, zapamćen po ulogama u blockbusterima kao što su Titanic, The Mummy, Anaconda, The Tailor of Panama, te još brojnih manjih kino i televizijskih filmova i serija, rođen je 1947. godine u Brisbaneu.

Američki glumac Judge Reinhold, poznat poglavito po ulogama u komedijama Beverly Hills Cop, Gremlins, The Santa Clause, te seriji Seinfeld i Spielbergovoj miniseriji Into the West, te nastupima u više od 75 filmova, rođen je u Wilmingtonu u Delawareu 1957. godine.

Američka glumica i scenaristica Lisa Edelstein, najpoznatija po ulozi Dr. Lise Cuddy u seriji House, te po nastupima u filmovima The Doors, What Women Want, Fathers and Sons, te serijama Seinfeld, Frasier, ER, Without a Trace i Judging Amy, rođena je 1967. godine u Bostonu.

Hrvatski nogometaš Mario Mandžukić, od 2005. član mlade reprezentacije, a od 2007. i Hrvatske A selekcije, koji je karijeru započeo u Ditzingenu blizu Stuttgarta, a po povratku u Hrvatsku nastavio NK Željezničaru preko kojega je dospio u NK Marsoniu, NK Zagreb, NK Dinamo, Wolfsburg, Bayern, Atletico Madrid i Juventus rođen je u Slavonskom Brodu 1986. godine.