Dogodilo se na današnji dan - 22. svibnja

Aleksandar Makedonski 334. godine p.n.e. pobijedio je u bitci kod Granika perzijsku vojsku, što je bila prva od njegove tri velike pobjede nad Darijem III. Poslije smrti svog oca Filipa II. Makedonskog, Aleksandar je učvrstio pozicije u Grčkoj i uputio se u Aziju prema prijestolnici Frigije. Više satrapa (carskih namjesnika) Perzijskog carstva ujedinilo se i odlučilo dočekati Aleksandra na rijeci Granik blizu Troje. Bitka je započela napadom lake pješadije i konjice preko rijeke kojima se Aleksandar pridružio s teškom konjicom razbivši perzijske redove i pritom sam ubivši nekoliko perzijskih plemića. Ubrzo nakon bijega perzijske konjice i pješadije, centar perzijske vojske se raspao i dao u bijeg tijekom kojeg su Perzijanci pretrpili teške gubitke. U bitci u kojoj je zamalo i sam ubijen, Aleksandar je ostvario odlučnu pobjedu i odmah nakon toga oslobodio grčke gradove u Maloj Aziji koja mu je nakon bijega Perzijanaca ostala potpuno prepuštena.

Braća Orville i Wilbur Wright 1906. godine patentirali su pod šifrom svoj 'leteći stroj' u patentnom uredu SAD-a. Pioniri zrakoplovstva tri su godine ranije uspjeli poletjeti svojim avionom Flyer I, prvim zrakoplovom s motorom, i u 12 povijesnih sekundi preletjeti 37 metara. Iako je Orville 1905. uspio izvesti prvi kružni let spustivši se na mjesto uzlijetanja, a Wilbur je čak letio s putnicima, američki novinari proglasili su ih lažljivom braćom, a njihov avion utopijom. U to vrijeme mnogi graditelji u Francuskoj pokušavali su napraviti avion. Svi su čuli za braću Wright i željeli doznati što više o smještaju kormila, motora i obliku krila, ali braća Wright su to tajila. Ipak, 1905. su poslali pismo poznatom francuskom graditelju aviona Ferdinaddu Feberu i ponudili mu ugovor za sklapanje aviona sposobnih za letove od 40 km i avione koji mogu prevoziti putnike. Faber je to prihvatio te je Wilbur 1908. dopremio zrakoplov u Francusku i unatoč velikom interesu u početku radio samo kratke pokusne letove. U rujnu 1908. Wilbur je odlučio prekinuti ponovna pisanja o 'lažljivoj braći' te je nakon polijetanja ostao u zraku 1 sat, 31 minutu i 25 sekundi tijekom kojih je prešao 66,6 kilometara i postigao tada nevjerojatnu brzinu od 60km/h zaprepastivši gledaoce i udarivši konkretne temelje razvoju zrakoplovstva.

Ministri vanjskih poslova Italije i Njemačke, Grof Gaelazzo Ciano i Joachim von Ribbentrop, 1939. godine potpisali su 'Čelični pakt', ugovor o desetogodišnjem vojnom i političkom savezu Njemačke i Italije što je bio uvod u stvaranje agresivnoga trojnog pakta koji je 1940. potpisao i Japan. Čelični pakt bio je sastavljen od dva dijela. Prvim su se potpisnice obvezale nastaviti suradnju i potporu, a drugi dio, tajni dodatni protokol, obvezivao ih je na ekonomsku i vojnu suradnju, čemu se dio talijanskih predstavnika protivio. Iako je vojna pomoć bila jedna od osnovnih stavki pakta, čije su ga potpisnice zaključile pod pretpostavkom da će rat početi kroz tri godine, Italija je tu osnovnu stavku malo 'nategnula'. Italija nakon njemačkog napada na Poljsku i proglašenja rata nije bila spremna za uključivanje u sukob pa se u sukob uključila tek u lipnju 1940. Slična situacija dogodila se i kod raskida ugovora koji je trebao trajati 10 godina, ali je Italija nakon izbacivanja njemačke vojske iz Afrike i savezničke invazije Sicilije potpisala kapitulaciju u rujnu 1943.

Veliki čileanski potres, poznat i kao Valdivia potres, sa snagom od 9,5 stupnjeva prema Richteru najjači potres u povijesti, 1960. godine pogodio je čileansku obalu Pacifika. Epicentar potresa bio je kod mjesta Cañetea u blizini grada Valdivie, oko 700 kilometara južno od Santiaga, a hipocentar se nalazio na 33 kilometra dubine što ga svrstava u duboke, tekstonske potrese. Potresu je prethodio jedan manji koji je dan ranije pogodio provinciju Arauco i nanio joj veću materijalnu štetu. Vladina pomoć upravo je kretala prema regiji pogođenoj dan ranije kada je u 14:55h došao 'veliki potres' koji se osjetio u cijelom Čileu, na Havajima, Filipinima, Aljasci i Japanu. Zbog relativno rijetke naseljenosti direktno pogođenog područja, ali i činjenice da podrhtavanje nije svugdje bilo istog intenziteta, poginulo je 'samo' 6.000 osoba, od kojih je velik broj stradao u tsunamijima koji su pogodili obalna naselja u Čileu, a posebno otok Hilo blizu Havaja koji je gotovo potpuno uništen.

Njemački skladatelj Richard Wagner, nadaren glazbenik i darovit pjesnik, reformator opere i središnja ličnost u njenom razvoju u drugoj polovici 19. stoljeća, autor tetralogije Prsten Nibelunga, Tristana i Izolde, te brojnih drugih opera, drama i drugih djela, rođen je u Leipzigu 1813. godine.

Engleski liječnik i književnik Arthur Conan Doyle, majstor povijesnih, pustolovnih i kriminalističkih romana, najpoznatiji kao otac Sherlocka Holmesa i doktora Watsona, autor brojnih poznatih djela među kojima uz romane iz ciklusa o Sherlocku Holmesu valja spomenuti The Lost World, The Land of Mist, The White Company, The Great Shadow i Uncle Bernac, rođen je 1859. godine u Crowboroughu u East Sussexu.

Francuski šansonijer, skladatelj i glumac armenskog podrijetla Charles Aznavour, pravog imena Shahnour Varenagh Aznavourian, dobitnih brojnih glazbenih nagrada, autor pjesama Edit Piaf, proglašavan i alter-egom Franka Sinatre, danas i dalje vrlo aktivan u stvaranju i nastupima za koje kaže da će održavati barem do 2010. ali i kasnije ako ga zdravlje i glas posluže, rođen je u Parizu 1924. godine.

Engleska manekenka i glumica Naomi Campbell, 'crna pantera' s malo kineske krvi s očeve i jamajkanske s majčine strane, karijeru je započela sa 7 godina glumeći učenicu u spotu za pjesmu Is This Love? legendarnog Boba Marleya, a nastavila na modnim pistama svijeta na kojima je postavila standarde zanata i stekla svjetsku slavu, rođena je 1970. godine u Londonu.

Američka glumica Anna Belknap, najpoznatija po ulozi Lindsay Monroe u kriminalističkoj TV seriji CSI:NY, te ulogama u serijama Law & Order: Special Victims Unit, Homicide: Life on the Street, The Jury i drugima, rođena je u Damariscotti u Maineu 1972. godine.

Srpski tenisač Novak Đoković, jedan od najboljih tenisača današnjice koji se tenisom počeo baviti s četiri godine, a profesionalac postao s 19, osvajač brojnih međunarodnih turnira na kojima je 'pokupio' ukupno 12.291.794 dolara, trenutno u laganom padu nakon višegodišnje dominacije, rođen je 1987. godine u Beogradu