« Dogodilo se na današnji dan
objavljeno prije 11 dana i 22 sata

Dogodilo se na današnji dan - 14. kolovoza

Turci poraženi pod Sinjem, potpisana Atlantska povelja

Dogodilo se na današnji dan 14. kolovoza
Dogodilo se na današnji dan 14. kolovoza (Arhiva)
Više o

14. kolovoza

,

dogodilo se na današnji dan

,

Halle Berry

,

Steve Martin

,

David Crosby

,

David Van Cortlandt Crosby

,

rođeni na današnji dan

,

rođeni 14. kolovoza

,

rođendani slavnih osoba

Turska vojska je 1715. godine poražena u pokušaju opsade Sinja u spomen na što je osnovana poznata Sinjska alka. Tursko-mletački ili Mali rat, koji je trajao oko četiri godine, započeo je i završio bitkom za Sinj, zbog čega se naziva i Sinjski rat. U namjeri da povrati izgubljene položaje u Dalmaciji, Turska je poduzela osvajački pohod preko planine Kamešnice. Podno njenih zapadnih obronaka prolazila je crta razdvajanja zaraćenih strana - granica između Bosne i Dalmacije. Prva na udaru našla se Cetinska krajina. U sinjskoj tvrđavi Grad zatvorilo se oko 700 dobro naoružanih branitelja. O događajima koji su se odvijali tijekom znamenite opsade Sinja sačuvao se jedinstveni dokument - Dnevnik koji je vodio jedan od branitelja tvrđave. Od 8. do 13. kolovoza Turci, čija je vojska brojala oko 60 tisuća vojnika, tvrđavu su tukli topništvom pri čemu je teško oštećena. 14. kolovoza Turci su krenuli u juriš. Najveći napad bio je izvršen protiv Novog i Starog Korlata gdje su Turci čak i postavili svoje zastave, no ubrzo su odbijeni. Nakon tri sata žestokih borbi osvajači su počeli bježati ne zadržavši se u logoru pod tvrđavom nego tek kada su prešli Cetinu. Iste noći turska vojska se povukla prema Livnu ostavivši iza sebe 10 tisuća poginulih. Branitelji su kao svjedočanstvo i uspomenu na svoju veliku pobjedu ustanovili 'živi' spomenik - Sinjsku Alku. Po uzoru na igre i vojne vježbe onog vremena osmišljeno je natjecanje u kojem su se svake godine na godišnjicu pobjede natjecali vitezovi sudionici te bitke, a poslije njihove smrti natjecanje su nastavili njihovi potomci i nasljednici po junaštvu i domoljublju. Za metu u poznatoj utrci odabrana je stilizirana podloga za stopalo sa sedla koje se nalazilo na konju koji je zaplijenjen turskom serakser - paši prilikom opsade Sinja. Meta je nazvana '(H)Alka', što na turskom znači prsten, obruč ili kolut.

Britanski premijer Winston Churchill i američki predsjednik Franklin D. Roosevelt 1941. godine u Placentia Bayu na New Foundlandu potpisali su Atlantsku povelju kojom su određeni poslijeratni ciljevi Velike Britanije i SAD-a. Atlantska povelja sadržavala je zajedničke ciljeve dviju država te njihovu zamisao o uređenju svijeta nakon uništenja nacističke Njemačke. Povelja je bila preteča kasnijoj deklaraciji o Ujedinjenim narodima. Potpisom povelje Churchill je nastojao osigurati suradnju sa SAD-om, smatrajući da Britanija neće sama moći pobjediti Njemačku, ali i da SAD neće moći ostati po strani u ratu. Roosevelt se nije mogao odmah uključiti u rat jer je javnost u SAD-u toga trenutka bila izričito protiv toga. Povelja nije bila nikakav ugovor između dvije sile, nego predstavlja potvrdu zajedničkih principa u nacionalnim politikama obje zemlje kojima oni polažu zajedničke nade za bolju budućnost svijeta. U tekstu povelje se kaže kako se nadaju da će nakon konačne pobjede nacizma biti stvorene mogućnosti za siguran život ljudi u granicama svojih zemalja. No, to se neće moći dogoditi ukoliko se zemlje nastave naoružavati na kopnu, moru ili u zraku. Tekst ukazuje na želju uspostave jedne svjetske organizacije koja će biti u stanju osigurati svjetski mir i dijalog među nacijama. U zemljama koje su bile pod nacističkom okupacijom povelja je dočekana kao poruka nade i mira. Kratko nakon Churchillovog povratka sa sastanka, predstavnici 10 vlada sastali su se u Londonu i podržali principe Atlantske povelje potpisivanjem deklaracije u rujnu 1941., a riječ je o Sovjetskom Savezu i devet okupiranjih zemalja Europe: Belgiji, Nizozemskoj, Luksemburgu, Poljskoj, Čehoslovačkoj, Grčkoj, Norveškoj, Jugoslaviji i Francuskoj.

Američki glazbenik David Crosby, punog imena David Van Cortlandt Crosby, osnivač kultnih skupina The Byrds, Crosby, Stills, Nash & Young i CPR (Crosby, Pevar & Raymond), a uspješan i u solo karijeri, član Rock and Roll Hall of Famea i autor brojnih utjecajnih pjesama spomenutih skupina među kojima valja spomenuti Guinnevere, Almost Cut My Hair, Long Time Gone i brojnih drugih, rođen je u Los Angelesu 1941. godine.

Američki glumac i komičar Steve Martin, uspješan pisac, glazbenik i skladatelj, dobitnik Emmyja, Grammyja i Comedy Awarda čija je karijera započela pisanjem za televizijski komični show Smothers Brothers Comedy Hour, a uspješno se nastavila u glumačkim vodama te je ostao zapamćen po nastupima u filmovima ¡Three Amigos!, Little Shop of Horrors, Father of the Bride, A Simple Twist of Fate, Cheaper by the Dozen, The Merchant of Venice te brojnim drugima, rođen je 1945. godine u Wacou u Teksasu.

Američka glumica Halle Berry, dobitnica Emmyja, Zlatnog globusa i Oscara, jedna od najbolje plaćenih glumica u Hollywoodu zapamćena po nastupima u filmovima Jungle Fever, Strictly Business, Boomerang, The Rich Man's Wife, Why Do Fools Fall in Love, Introducing Dorothy Dandridge, X-Men, Monster's Ball, Die Another Day, Gothika, Catwoman i drugima, rođena je u Clevelandu u Ohiou 1966. godine.

14.08.2019. 00:02:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh