Dizajnersko nasljeđe grada na sedam gradskih lokacija

Izložba "Dizajn u gradu", koja se otvorila u petak u pothodniku kod Zagrebačkog velesajma, donosi, do 28. studenoga na više lokacija u gradu, odabrani presjek hrvatskog dizajnerskog nasljeđa s ciljem revitalizacije ranije nekorištenih gradskih lokacija koje tako postaju mjesto susreta dizajna i šire javnosti.

Izložba je dio projekta "Centar oblikovanja svakodnevice" koji provodi Hrvatsko dizajnersko društvo (HDD) u suradnji s partnerima Muzejom za umjetnost i obrt (MUO), Hrvatskom udrugom likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH), udrugom Bacači Sjenki i Gradom Zagrebom.

Projekt je na konferenciji za novinare održanoj u petak na početnoj točki izložbe, u novozagrebačkom pothodniku kod glavnog ulaza na Zagrebački velesajam gdje će biti upriličeno svečano otvorenje, predstavila njegova voditeljica Helena Tokić Jurković. Istaknula je kako je on zamišljen kao mjesto susreta dizajna i šire javnosti s ciljem razvoja inovativnog modela suradničkog upravljanja u kulturi, temeljenog na ideji da kulturni i kreativni sadržaji, osobito dizajn, duboko prožimaju život i svakodnevnicu pojedinca.

Dio projekta je i serija izložbi "Dizajn u gradu", koje su dio programske cjeline i online arhiva u nastanku pod nazivom Mreža dizajnerskog sjećanja.

"Jedan od elemenata projekta je dokumentiranje svakodnevnice, a podrazumijeva razvoj virtualnog muzeja dizajnerskog sjećanja te njegove 'live' verzije kroz tri izložbe 'Dizajn u gradu' 1, 2 i 3", pojasnila je Tokić Jurković.

Marko Golub iz HDD-a naglasio je kako se u osmišljavanju izložbe vodilo računa o dvije stvari: mapiranju napuštenih prostora koji mogu biti iskorišteni u ovakve svrhe, te načinu na koji se te lokacije mogu iskoristiti kao kontekst za sadržaj koji se prikazuje. Samom činjenicom da objedinjuje nekoliko različitih tema koje su raspršene po različitim lokacijama u gradu, ta multilokacijska izložba na neki način reflektira strukturu Mreže dizajnerskog sjećanja - a to je međusobno kontekstualno povezivanje predmeta, tema, znanja i informacija o hrvatskom dizajnu u svrhu istraživanja, proučavanja i spoznavanja dizajna naše prošlosti i suvremenosti, rekao je Golub.

Koncept je predstavio Matija Prica iz MUO-a, koji je kazao kako je riječ o prvoj od nekoliko izložbi zamišljenih ciklusom koji će se održati do konca 2020. godine, a riječ je o svojevrsnim "prostornim ekstenzijama" Mreže dizajnerskog sjećanja, "svojevrsne online enciklopedije u kojoj će na jednom mjestu biti prikupljeni, obrađeni i prezentirani podaci o povijesti hrvatskog dizajna".

Ideja je kroz izložbe staviti u funkciju nedovoljno korištene i zapuštene gradske lokacije kako bi se one donekle vratile u kolektivnu memoriju građana, rekao je Prica. Riječ je o ukupno sedam različitih lokacija u javnom prostoru Zagreba, koje su, kako je napomenuo, usko povezane s nekim od fragmenata domaćeg dizajnerskog nasljeđa.

"Dvije su izložbe prezentirane u pothodniku koji vodi prema Zagrebačkom velesajmu. Jedna se bavi izložbama 'Porodica i domaćinstvo', koje su se na Velesajmu održavale od 1957. do 1960. kao svojevrsne didaktičke izložbe posvećene obrazovanju i propagiranju modernih urbanih načina života, od stanovanja do odijevanja", rekao je Prica.

Druga je izložba dijela opusa Mihajla Arsovskog koji se bavi oblikovanjem knjiga i drugih tiskovina, gdje knjiga služi kao poveznica s održavanjem sajma knjiga Inteliber sljedeći tjedan na Zagrebačkom velesajmu, napomenuo je. Kao jedno "zanimljivo povijesno preklapanje" Prica je izdvojio i signalizaciju Pothodnika, bijele panele s crnim grafikama, koje je Arsovski radio sa Zvonimirom Lončarićem.

Još su dva segmenta izložbe "Dizajn u gradu". U izlogu HDD-a prema Palmotićevoj ulici postavljen je informacijski pano povezan s 8. Mediteranskim igrama koje su se održale u Splitu prije točno 40 godina, što je bio "jedan od prvih temeljito provedenih projekata vizualnog oblikovanja neke manifestacije na ovim prostorima".

Nadalje, u plakatnim izlozima Kinematografa predstavit će se izbor nekih od najzanimljivijih filmskih plakata koje su dizajnirali autori Mihajlo Arsovski, Nenad Pepeonik, Mirko Ilić, Dalibor Martinis i Goran Trbuljak. Ti se izlozi danas koriste kao "Zidne novine", što je projekt Bacača Sjenki, a prije su služili kao plakatni ormarići za plakate zagrebačkih Kinematografa.

Prica je kao zanimljivost naveo kako su prezentirani plakati Arsovskog rađeni upravo za zagrebačke Kinematografe, pa je vrlo izvjesno da su "ti plakati prije nekih 40ak godina stajali na istom tom mjestu". Zidne Novine Bacača Sjenki nalaze se na adresama Vlaška ulica 53, Zvonimirova ulica 2, Ulica Republike Austrije 1, Primorska ulica 17, te Tratinska ulici 14.

"Jedna od intencija je pokazati širinu pojma dizajn, odnosno sve ono što potpada pod pojam dizajn i koliko je dizajn upleten u našu svakodnvenicu i koliko oblikuje naše živote", poručio je Prica.

Projekt "Centar oblikovanja svakodnevice" financira se sredstvima Europskog socijalnog fonda kroz operativni program Učinkoviti ljudski potencijali, te Ministarstva kulture RH. Partner projekta je i Grad Zagreb. Stručna savjetnica za EU fondove u Gradskom uredu za kulturu Nataša Raus ocijenila je kako je riječ o divnom projektu koji na inovativan način istražuje modele javno-civilnog partnerstva i participativne programe ulazeći u neke nove prostore, "kako bi dizajn i kultura oplemenili nekorištene prostore u Gradu Zagrebu".

Napomenula je da Grad Zagreb aktivno sudjeluje u aktivnostima Centra, te aktivno podržava i sufinancira brojne EU projekte i programe kroz programe javnih potreba u kulturi. Samo u posljednje tri godine, od 2017. do 2019., vrijednost proračuna projekata koji su u provedbi ili su završeni, a gdje Grad Zagreb ima ulogu nositelja ili partnera, ukupno iznosi 1,128 milijardi kuna, i to bez projekata proračunskih korisnika i bez trgovačkih društava. Osim toga, Gradski ured za kulturu je ili partner ili sudionik na ugovorenim projektima u kulturi ukupne vrijednosti gotovo 21 milijun kuna, rekla je Raus.

Autorstvo prve u seriji izložbi potpisuje kustoski tim kojeg čine Marko Golub, Koraljka Vlajo, Marija Perkec, Matija Prica i Monika Džakić. Vizualni identitet izložbe projektira Organizam / Marija Juza, Bernarda Cesar, Sara Pavleković Preis, a dizajn postava Oaza. Suradnici na izložbi "Dizajn u gradu" su Zvonimir Bešlić, Nataša Raus, Mia Bogovac.

Na izložbi se, između ostalog, koristi arhivsko gradivo Hrvatskog državnog arhiva HR-HDA 1394 Zbirka plakata hrvatskog filma.