Dizajn kao gospodarski faktor

Njemački su proizvodi međunarodno tražena roba. I to ne samo zbog njhove kvalitete, već i zbog dizajna. Od automobila preko električnih uređaja pa sve do skupocjene kuhinje. Zahtjevan dizajn je već odavno postao gospodarski faktor.

Diljem svijeta poduzeća u oblikovanje svojih proizvoda investiraju dvoznamenkaste iznose (u milijardama eura), to je procjena Petera Zeca, voditelja renomiranog Centra za dizajn Sjeverne Rajne i Vestfalije (NRW).

Jer dizajn, kaže nam Zec, igra veliku ulogu u tome hoće li neki proizvod uopće postati prodajni hit ili ne: „Pogotovo u segmentu potrošnih dobara. Tamo gdje potrošači na koncu konca odluku donose na temelju vlastitog ukusa."

Dizajnerska nagrada Red Dot Award

Dodijeljena nagrada, Red Dot, s kojom se onda slavodobitnici smiju i reklamirati, u međunarodnim je vodama svojevrsni jamac kvalitete za dobar dizajn, takoreći plaketa kojom se nagrađuje uspješno oblikovanje proizvoda. Zec to natjecanje naziva „barometrom sposobnosti" gospodarstva.Zec je od 1991. na čelu Centra za dizajn NRW-a, jedne od najstarijih i najmjerodavnijih dizajnerskih institucija na Zemlji. Njegov tim svake godine organizira i jedno od globalno najvećih dizajnerskih natjecanja, čuveni "Red Dot Design Award".

"Poduzeća se međusobno prate i onda mogu vidjeti kakve rezultate na polju dizajna ostvaruju njihovi konkurenti", kaže Zec. „To je nešto poput ekspertize ili povratne informacije o kvaliteti dizajna."

Tržišna prednost zahvaljujući dizajnu

Pogotovo kod tehničkih uređaja u prvom je planu funkcija. Ono što ne funkcionira, nema što tražiti na tržištu, tvrdi Zec. Ali kad se neki proizvod u prodaji nađe u neatraktivnom izdanju, onda ne mogu ni funkcije uvjeriti potrošače da taj isti proizvod i kupe. „Zato se može reći da dizajneri i inženjeri rade na rješavanju jednog te istog problema s dvije različite strane. U idealnom slučaju dogodi se isprepletenost, simbioza."

A to je važno da bi potrošači prihvatili proizvod. Najkasnije onda kad u tehnički inovativnim branšama započne borba oko tržišnih udjela. „Dizajn igra odlučujuću ulogu, na primjer, kod mobilnih telefona", kaže Zec. „Kad izbor postane veći, odluka o kupovini se donosi na temelju dizajna."

Zec zna kako funkcioniraju mehanizmi komercijalizacije - Centar za dizajn NRW-a već godinama djeluje i kao centar za kvalifikaciju i komunikaciju za poduzeća koja se putem dizajna žele dokazati u međunarodnoj tržišnoj utakmici.

"Za mene je njemački dizajn najbolji na svijetu", kaže Zec. „Mi smo prvaci svijeta u izvozu, i to u segmentu proizvoda visoke cijene." Njemačka, za razliku od Kine, ne prodaje robu masovne potrošnje koja se prodaje samo preko cijene, već je uspješna sa skupim, često specijaliziranim proizvodima, pojašnjava Zec. „A uspješni možemo biti samo ako naši proizvodi nisu samo tehnički besprijekorni, već i ako oni dobro izgledaju i sviđaju se potrošačima", kaže Zec.

Kao paradni primjer za tu tezu navodi njemačku automobilsku industriju. „Njemačke auto-marke diljem svijeta uživaju vrhunski ugled, i za to je itekako zaslužan i dizajn naših auta."

Dizajn automobila

Za oko 85 posto kupaca prilikom donošenja odluke o kupnji automobila dizajn igra važnu ulogu, i to ne samo u Njemačkoj. Zato ne čudi da poduzeća i u drugim branšama ne štede kad se radi o dizajnu. Većina, doduše, ne želi otkriti o kojim se svotama radi, no Peter Zec kao dobar poznavatelj branše tvrdi da „15 posto troškova razvoja tvrtke ulože isključivo u dizajn."

U inozemstvu nije tražen samo njemački dizajn, već se odavno traže i njemački dizajneri koji svojim „potpisom" doprinose porastu prometa. Zec kao primjer navodi Petera Schreyera koji je odgovoran za dizajn korejskog proizvođača automobila Kia.

"On je od korejskih automobila napravio stvarne konkurente njemačkim vozilima. Ne zato što su oni tehnički bolji, već zato što su u međuvremenu tako dobro dizajnirani." I upravo zbog toga nailaze na zanimanje i kod njemačkih kupaca.