Dinosaurusi ipak nisu bili reptili?

Znači li to da s gušterima i nemaju toliko sličnosti kao što se misli? Jednom znanstveniku je pošlo za rukom da preko cakline zubi otkrije tjelesnu temperaturu dinosaura. Jedan jedini zub dinosaura može razjasniti mnoge tajne. Znanstvenik Thomas Tütken sa Sveučilišta u Bonnu i njegove američke kolege su na temelju kemijskog sastava zubne cakline uspjeli otkriti tjelesnu temperaturu dinosaura. Ali zašto je baš caklina omogućila tu spoznaju? Tütken objašnjava: „Zubna caklina je u usporedbi s kostima mnogo bogatija mineralima. Kosti nemaju pore, a zastupljenost mineralnih kristala - od kojih se sastoji zubna caklina - je puno veća. Zato je caklina vrlo stabilna."

Zube dinosaura Tütken je dobio od muzeja. Od njih je izmrvio 0,15 grama, što je otprilike kao dva prstohvata soli. Caklinu je zatim rastopio u stopostotnoj fosfornoj kiselini i iz toga je nastao ugljični dioksid. Znanstvenici su potom ispitali točan sastav njegovih izotopa. Pri tom su se ciljano tražili rijetki izotopi C13 i O18. „Nas zanima veza izotopa ugljika i kisika i to je mjera za temperaturu. To će biti poznato kroz analizu putem masene spektrometrije."

Rješenje mnogih zagonetki

Usporedbom s današnjim životinjama istraživači tako mogu riješiti mnoge zagonetke: Tjelesna temperatura Camarasaurusa, velikog dinosaura biljoždera, koji je živio prije oko 150 milijuna godina, bila je oko 36 Celzijevih stupnjeva. Temperatura većeg Brahiosaurusa iznosila je čak 38 stupnjeva. Ali to još uvijek nije dovoljno da bi se dinosauri proglasili toplokrvnim životinjama, smatra Tütken. „Vrlo je moguće da su i zbog svoje veličine i težine od 20, možda i 40 tona, imali tako visoku tjelesnu temperaturu. I jedan krokodil se ne ohladi istog trenutka, kada je vani hladno.

Istraživači su zato htjeli ispitati i manje dinosaure, koji su se brže hladili. Ako i kod njih izmjere jednako visoke tjelesne temperature, to će značiti da tu toplinu postižu metabolizmom. Onda su vjerojatno bili toplokrvni. Isto tako, znanstvenici su proučavali pretke dinosaura, kako bi saznali, kada je tijekom evolucije nastupila njihova toplokrvnost. Krokodili su definitivno hladnokrvne životinje. Njihova temperatura se kreće između 15 i 28 Celzijevih stupnjeva. „Krokodil je u stanju regulirati temperaturu. Tijekom noći ulazi u toplu vodu, a preko dana izlazi na sunce. Na taj način izjednačava temperaturu s okolinom. Dakle ne zna se točno koliko je krokodil topao. To zavisi od godišnjeg doba i dnevnih temperatura", kaže Tütken.

Kosti koje brzo rastu

Za razliku od današnjih reptila, dinosauri su imali i kosti koje vrlo brzo rastu, kao današnji sisavci i ptice. Reptili nemaju takve kosti. Uostalom dinosauri su imali brži metabolizam i brže su rasli, a kod nekih su pronađena i krila ili njihovi ostaci, što ukazuje na srodstvo sa pticama.

Postupak analize cakline otkriva i mnoge druge tajne, objašnjava Tütken. „Može se doznati dosta toga o ishrani životinja ili ljudi i njihovom kretanju. Dakle, na kojem mjestu i koliko dugo su se zadržavali. Može se rekonstruirati tadašnja klima kao i vodeni resursi koje su koristili. Isto tako može se ustanoviti jesu li bili mesožderi ili biljožderi i koju poziciju su zauzimali u lancu ishrane."

Hoće li udžbenici o evoluciji ili dinosaurima morati biti nanovo pisani? Tütken kaže: „Ne. Nije baš sve toliko revolucionarno. Još uvijek nemamo nikakav dokaz za koji bismo mogli tvrditi da pobija svo dosadašnje znanje o dinosaurima. Ali svakako imamo nove spoznaje o tjelesnoj temperaturi, metabolizmu, a možda i o toplokrvnosti pojedinih dinosaura. Taj termometar moramo dalje ispitivati."