Crne rupe nastaju nakon kolizije galaksija?

Ogromne crne rupe, jedne od najvećih izvora radijacije u svemiru, rezultat su sudaranja galaksija, tvrdi se u jednom istraživanju. Središta nekih galaksija stvaraju više energije nego što se može pripisati određenim zvijezdama, a ti aktivni galaksijski nukleusi emitiraju više radijacije nego čitav Mliječni put, ali iz područja koje nije veće od našeg Solarnog sustava. Astronomi vjeruju kako se tolika energija ispušta kad tvar padne u supermasivne crne rupe koje su u središtu tih galaksija masivnije od našeg sunca milijarde puta.

„Te čudovišne crne rupe razvile su se na način koji je usko povezan s količinom crne tvari koja ih okružuje i s mogućnošću stapanja galaksija", rekao je voditelj istraživanja Nico Cappelluti, astrofizičar s Instituta Max Planck.

>> Otkrivena crna rupa milijardu puta veća od Sunca

Njegovo istraživanje podržava tezu da se ti aktivni galaksijski nukleusi stimuliraju kad se dvije galaksije privuku jedna k drugoj zbog međusobnog gravitacijskog djelovanja i na kraju se stope u jednu galaksiju. Taj proces remeti postojanost tvari i gura materijal prema središtu nove mega-galaksije čime se stvara idealna 'klima' za nastanak gladne crne rupe.

>> Crna tvar svemira zapravo ne postoji?

Istraživači su analizirali 199 galaksija uz pomoć podataka o X-zrakama koje je prikupila NASA-ina letjelica Swift. Crne rupe koje napajaju te aktivne nukleuse u prosjeku su imale masu 300 milijuna sunca (oko 75 puta veću masu od crne rupe u središtu Mliječnog puta). Služeći se svim postojećim saznanjima, podatcima i teoretskim pretpostavkama znanstvenici su zaključili da se crne rupe aktiviraju kad se galaksije sudare - do toga dolazi oko 700 milijuna godina nakon što se sudare i stope te dvije galaksije. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu The Astrophysical Journal.