Crkvena zvona podsjetila na nesreću u Černobilu

Crkvena zvona u glavnom ukrajinskom gradu Kijevu oglasila su se noćas 25 puta, onoliko koliko je prošlo godina od najveće nuklearne katastrofe u svijetu nakon eksplozije jednog od reaktora u nuklearnoj centrali u Černobilu, čija se godišnjica obilježava u utorak diljem svijeta, piše Hina.

Reuters javlja da se rano ujutro ispred spomenika žrtvama černobilske katastrofe u Slavutiču, oko 50 kilometara sjeverno od Černobila, okupilo više stotina ljudi, uglavnom udovica poginulih radnika u nuklearki i radnika koji su sudjelovali u sanaciji terena, paleći svijeće za, kako se službeno navodi, 30-ak pogionulih na licu mjesta i 18.000 ljudi koji su preminuli od posljedica radijacije.

Agencije javljaju da će se glavni događaj održati u samom Černobilu, gdje se očekuju predsjednici Ukrajine i Rusije, Viktor Janukovič i Dmitrij Medvedev, kao i patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril.

Patrijarh Kiril je na noćašnjoj komemorativnoj liturgiji kazao da "svijet nije upoznao katastrofu u mirnodopskim vremenima koja bi se mogla usporediti s onim što se dogodilo u Černobilu".

Predsjednik Janukovič je ponovo uputio poziv za prikupljanjem sredstava za izgradnju bunkera oko nuklearnog reaktora i podsjetio da Ukrajini, i nakon donatorske konferencije na kojoj je prikupljeno 550 milijuna eura, još uvijek nedostaje 300 milijuna eura.

Ruski šef države Medvedev je kazao da će Černobil zauvijek ostati "simbol velike ljudske tuge, zajedničke tuge Rusije, Ukrajine i Bjelorusije, koju dijeli i cijela međunarodna zajednica". Černobilska katastrofa više nego ikada aktualna je ovih dana u Japanu, koji je nakon razornog potresa i tsunsmija pogođen i nuklearnom nesrećom u Fukushimi. Japan je u utorak istaknuo da su nesreće u Černobilu i Fukushimi "potpuno različite prirode", kazao je glasnogovornik japanske vlade Yukio Edano.

"Količina ispuštene radioaktivnosti u Fukushimi je desetina one u Černobilu", rekao je. Prema izvještaju UN-a iz 1995. godine broj neposredno i indirektno stradalih od nesreće u Černobilu iznosi devet milijuna ljudi.

Zelena lista: Posljedice Černobila do danas nisu uklonjene

U povodu današnje, 25. godišnjice od eksplozije nuklearnog reaktora u Černobilu, koji je odnio brojne žrtve, a dugoročne posljedice te katastrofe nisu ni do danas uklonjene, stranka "Zelena lista" upozorava da nuklearni lobisti i vladajuće strukture iz toga ni do danas nisu naučili da nuklearne elektrane predstavljaju nesrazmjerno visok rizik od katastrofe u odnosu na relativno malu energetsku korist.

"Nepodnošljiva je lakoća kojom nuklearni lobisti prelaze preko neospornih činjenica kao što je Černobil prije 25 godina ili japanska nuklearka Fukushima danas. Riječ je o nesrazmjerno visokom riziku u odnosu na relativno malu energetsku korist. Lobisti najčešće manipuliraju podacima kako u svijetu ima više od 1.000 nuklearnih elektrana u kojima „sve štima", a nesreća se dogodila u samo te dvije-tri, uglavnom zbog ljudske greške ili prirodne katastrofe. Za njih je to matematički faktor minimalnog rizika od svega 2 promila. Zaista, tako govore brojke. Ali što se događa kad se ta dva promila ostvare? Tada imamo tisuće mrtvih, stotine tisuća oboljelih i nepovratno izgubljene prirodne resurse na golemim površinama zagađenog zemljišta - nedostupnog za nekoliko generacija. Posljedice takve havarije nuklearni lobisti ne smatraju „svojim rizikom". To je rizik društva, države ili regije - i snosit će ga netko drugi", ističe se u današnjem priopćenju stranke "Zelena lista".

Dodaju kako u energetici postoje bolji, sigurniji, jeftiniji i brži načini dobivanja energije od nuklearnih elektrana.

"Zato danas, sjećajući se žrtava Černobilske katastrofe, ponavljamo zahtjev sadašnjoj i svim budućim hrvatskim Vladama - da promijene energetsku strategiju Hrvatsku - da zauvijek zatvore vrata današnjim nuklearnim elektranama i okrenu se razvoju tehnologija koje koriste bezopasne i neiscrpne obnovljive izvore poput sunca, vjetra, biomase i geotermalnih izvora", kažu u stranci.

Te 1986. čitava je Europa bila zagađena

Podsjećaju da je od eksplozije reaktora u Černobilu neposredno umrlo oko 7.000 ljudi, a do danas, prema ukrajinskim izvorima, tijekom 25 godina, broj žrtava posljedica Černobila dosegnuo je milijun. Također, milijuni četvornih kilometara Ukrajine, Bjelorusije i Rusije trajno su zagađeni radioaktivnim tvarima i ostat će nenastanjeni sljedećih nekoliko stoljeća.

Te „davne" 1986. radioaktivni oblaci zagadili su doslovno cijelu Europu. Porast broja kancerogenih oboljenja teško je dokazati kao posljedicu Černobila zbog utjecaja ostalih čimbenika na okoliš i zdravlje, no nepobitna je činjenica da u Europi više nema "sterilnog" željeza ili nekog drugog metala koji bi bio podoban za izradu preciznog instrumenta za mjerenje radijacije.

"Zelena lista" upozorava da niti nakon 25 godina černobilski reaktor nije potpuno saniran. Ispod debelog betonskog sarkofaga on i dalje „diše". Ukrajinska vlada očajnički pokušava prikupiti milijardu i pol eura za izgradnju novog betonskog zvona koje bi pod kontrolom držalo užarene šipke urana - barem još stotinu godina.

Istodobno, na drugoj strani svijeta, u Japanu, nuklearka Fukushima odnosi nove žrtve nuklearne tehnologije. Koliko će u gusto naseljenom Japanu biti žrtava, a koliko trajno zagađenog mora i tla, nitko se ne usuđuje ni prognozirati.

Unatoč tome razni stručnjaci koji se kite visokim znanstvenim titulama učestalo nastupaju u medijima širom svijeta i uvjeravaju ljude kako nema mjesta panici. Kod nas članovi Hrvatskog nuklearnog društva iznose čak tezu kako je nuklearna tehnologija u novoj renesansi kao jedini energetski izlaz za čovječanstvo ugroženo globalnim klimatskim promjenama.

"Zelena lista" zaključuje kako situacija u Japanu pokazuje da se u tom pogledu u posljednjih 25 godina ništa nije promijenilo - ni opća spoznaja o opasnosti niti ponašanje i postupanje vladajućih struktura.