Članstvo Hrvatske u EU ne može ovisiti samo o topničkim dnevnicima

Hrvatska treba učiniti sve što može kako bi pronašla dokumente koje traži Haški sud ili dokazati da nisu ni postojali ili su uništeni, ali članstvo u EU-u ne može ovisiti samo o jednom elementu suradnje, jer u mnogim drugima Hrvatska vrlo dobro surađuje s ICTY-jem, rekao je u srijedu u Strasbourgu parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda.

"Treba učiniti sve kako bi se pronašli dokumenti ili se treba dokazati da su dokumenti uništeni. To je važno pitanje, ali s druge strane članstvo ne bi trebalo ovisiti o jednom elementu suradnje jer u mnogim drugima Hrvatska je vrlo dobro surađivala sa sudom u Haagu", rekao je Swoboda u intervjuu za novinsku službu Europskog parlamenta.

"Sporni su još jedino dokumenti koji se odnose na topničko granatiranje Knina koje sud treba za suđenje bivšem hrvatskom generalu Anti Gotovini. Postoje različita mišljenja o tome jesu li dokumenti ikada postojali ili su uništeni. Ako su uništeni onda ih je teško predati", dodao je Swoboda, socijalistički zastupnik iz Austrije.

Upitan može li Hrvatska predati te dokumente ili dokaze da su oni uništeni prije 3. prosinca kada će glavni haški tužitelj Serge Brammerzt predstaviti Vijeću sigurnosti UN-a izvješće o suradnji s Haškim sudom, Swoboda je rekao da to nije realno očekivati.

Dodao je da je u svom izvješću o napretku Hrvatske predložio da neki ljudi izvan Hrvatske, strani policijski i vojni stručnjaci, pomognu Zagrebu u traženju tih dokumenata. "To bi bio jasan dokaz surađuje li Hrvatska ili ne", istaknuo je.

Velika Britanija, Nizozemska, Finska, Belgija i Danska blokiraju otvaranje poglavlja Pravosuđe i temeljna prava zbog Brammertzovih prigovora oko topničkih dnevnika, a koje traži za suđenje Gotovini, Markaču i Čermaku.

Swoboda je isključio mogućnost da Hrvatska čeka druge zemlje u regiji da bi postala članicom Unije.

"Ako nisu predani do sada, ne mislim da će se to dogoditi u sljedećih nekoliko dana. To bi također bio dokaz da su bili skriveni i da doista postoje", Hannes SwobodaUpitan da komentira nedavnu izjavu srbijanskog ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića da bi Srbija mogla u EU za pet do sedam godina i odgovarajući na pitanje je li zamislivo da Hrvatska, Srbija i druge zemlje u regiji zajedno uđu, Swoboda je odgovorio: "Ne, ne mogu to zamisliti i ne mislim da je to izvedivo. Hrvatska treba ući što je prije moguće. Nadam se da će i Srbija učiniti sve da nam se što prije pridruži. Ali, postoje vrlo različite vremenske odrednice 'što je moguće prije'. Prva je vrlo jasno pred našim očima, a za drugu je preostalo još puno posla".

Swoboda je ponovio da bi Hrvatska mogla postati punopravnom članicom 2012. godine. Završnica pregovora trebala bi se dogoditi sredinom 2010. godine, a nakon toga Europski parlament treba dati svoj pristanak i trebat će mu nekoliko mjeseci da prouči sve pojedinosti, rekao je Swoboda, dodajući da nakon toga kreće ratifikacija pristupnog sporazuma u zemljama članicama.

"Ipak puno ovisi o Hrvatskoj i njezinoj spremnosti da učini potrebne napore", rekao je Swoboda i kao glavne izazove naveo reformu javne uprave, reorganizaciju sudova, privatizaciju brodogradilišta, a kao glavni problem korupciju.

"Postoje neki pozitivni signali (u vezi s korupcijom na visokoj razini), neke ostavke, skidanje imuniteta, kako bi pokazali da to ozbiljno rade", kaže Swoboda i dodaje da to treba dobiti epilog. (hina/metro-portal)