Carinski sukob EU-a i SAD-a

Pozadina najnovijeg carinskog prijepora je višegodišnja svađa između proizvođača zrakoplova Boeinga (SAD) i Airbusa (EU). Oni dominiraju na svjetskom tržištu u sektoru velikih zrakoplova. Tko je u prednosti mijenja se iz godine u godinu.

Konkurentska borba između dva najveća proizvođača zrakoplova na svijetu vodi se na sudu već 15 godina. SAD i EU si međusobno predbacuju da nedopustivim subvencijama pomažu "svoga" proizvođača zrakoplova.

Na Arbitražnom sudu Svjetske trgovinske organizacije WTO tužbe dviju strana prošle su kroz sve instance.

U svibnju 2018. je WTO definitivno odlučio o tužbi SAD-a protiv Europljana, a u ožujku 2019. o tužbi EU-a protiv SAD-a. U oba slučaja je presuda bila jasna: i Airbus i Boeing su godinama dobivali ilegalne subvencije.

To, prema pravilima WTO-a, daje pravo drugoj strani da uvede kaznene mjere. Koliko visoke one smiju biti WTO će odlučiti u posebnom postupku. Zrakoplovni divovi su ilegalno dobivali subvencije. Sad bi i drugi mogli zbog toga ispaštati.

Pojedinosti za SAD je WTO objavio prije nekoliko dana (2.10. 2019.). Po tomu SAD smije na proizvode iz EU-a uvesti carine do 100 posto u vrijednosti od 7,5 milijardi dolara (6,9 milijardi eura). Carine mogu stupiti na snagu 18. listopada, prije toga WTO mora dati svoju konačnu suglasnost.

U drugom postupku, koji je dobio EU, još nije utvrđena visina dopuštenih protumjera. Europljani očekuju tu odluku WTO-a početkom 2020. godine.

Što čini SAD?

Neposredno nakon objavljivanja odluke WTO-a SAD je najavio dodatne carine na europske zrakoplove i zrakoplovne dijelove u visini od 10 posto.

Osim toga SAD namjerava na brojne druge europske proizvode uvesti carine u visini do 25 posto, čime će oni znatno poskupjeti za američko tržište. Osobito jako je pogođena roba iz Njemačke, Francuske, Španjolske, Velike Britanije i Nizozemske - onih zemalja u kojima se nalaze tvornice ili uprava Airbusa.

Popis pogođenih proizvoda je na osam stranica i seže od sira Parmezana, maslinovog ulja i vina do odjeće, alata i bagera. "Pravo WTO-a izričito dopušta takve kompenzacijske carine, a Europljani ne bi drukčije postupili", kaže Gabriel Felbermayr, predsjednik Instituta za svjetsko gospodarstvo (IfW) iz Kiela u razgovoru za DW. "Time se želi stvoriti pritisak tamo gdje osobito boli", kaže Felbermayr.

Ipak, ovaj ekonomski stručnjak je bio iznenađen da SAD nije iskoristio sve mogućnosti koje mu pruža WTO: carine u visini do 100 posto. "Amerikanci su se pokazali znatno velikodušniji nego što bi morali prema pravu WTO-a", kaže Felbermayr.

Ali on ne vjeruje da je to samo znak dobre volje. Jer, sve velike američke zrakoplovne kompanije naručile su zrakoplove od Airbusa u vrijednosti od više milijarda eura. "Ako bi sad na njih bile uvedene carine od 100 posto to bi bila katastrofa za Deltu, United Airlines i druge", smatra Felbermayr.

Američka vlada je naglasila da svjesno nije iskoristila maksimalne mogućnosti kako bi ostavila prostora za razgovore. "Očekujemo da ćemo s Europljanima stupiti u pregovore kako bismo ove probleme riješili na način koji će pomoći američkim radnicima", kaže Trumpov povjerenik za trgovinu Robert Lighthizer.

I američki ministar vanjskih poslova Mike Pompeo je izrazio spremnost na razgovore. "U svakom slučaju ćemo razgovarati s Europskom unijom", rekao je on dodavši da se "definitivno radilo o nekorektnim trgovinskim odnosima".

Kako će reagirati Europljani?

Njemačka Savezna vlada se nada sporazumnom rješenju. "Naš cilj ostaje postići dogovor s SAD-om u vezi s tim subvencijama u zrakoplovnom sektoru", rekao je vladin glasnogovornik Steffen Seibert u petak u Berlinu.

Francuski ministar gospodarstva i financija Bruno Le Maire označio je američke sankcije "gospodarskom pogreškom i političkom pogreškom", a njemački ministar financija Olaf Scholz najavio je da će EU "na novonastalu situaciju reagirati odlučno, ali razumno".

Novo "streljivo" Europljani očekuju već idućih mjeseci. Smatra se gotovo sigurnim da će WTO i Europskoj uniji dati pravo da uvede protumjere, jer već je presuđeno da je i Boeing dobivao ilegalne subvencije.

Stručnjaci kao Felbermayr polaze od toga da će WTO odobriti Europskoj uniji uvođenje još većih sankcija, oko 11 milijarda dolara (SAD-u je odobrio 7,5 milijarda dolara). "Jer, Sjedinjene Države isporučuju u Europu više zrakoplova nego obrnuto, one dakle ovdje imaju trgovinski suficit", kaže Felbermayr. "A to znači, ako bi ovdje došlo do eskalacije s vrlo visokim carinama, SAD bi izgubio više nego Europljani."

Popis koji je EU već sastavio za moguće uvođenje carina obuhvaća proizvode kao što je američki kečap i konzole za kompjutorske igre.

Kako će se stvari dalje razvijati?

Još je otvoreno pitanje hoće li biti moguće izbjeći carine. Obje strane su, istina, pokazale spremnost na razgovore. S obzirom da maksimalne mogućnosti sankcija dosad nisu iskorištene i šteta je manja nego što se u početku strahovalo. Institut za svjetsko gospodarstvo iz Kiela procjenjuje štetu za cijeli EU na manje od dvije milijarde eura, za Njemačku oko 500 milijuna eura.

To možda izgleda malo s obzirom da je trgovinski obujam između SAD-a i EU-a 1.300 milijarda američkih dolara. Pa ipak: "To je nepotrebno opterećenje svjetske konjunkture koja ionako slabi". kaže predsjednik IfW-a Felbermayr. "A za Njemačku postoji opasnost da to još zaoštri recesiju u kojoj se u međuvremenu nalazimo."

Iz slučaja Airbus-Boeing može se barem naučiti da su ilegalne subvencije štetne, opasne i skupe. "Toga bi se trebalo klonuti", kaže Felbermayr.

Novo u svemu tomu je da američki predsjednik Donald Trump ovdje ne nastupa kao neuračunljivi divljak nego djeluje uz odobrenje WTO-a, koji on inače ne cijeni. "I neka druga američka administracija, recimo Obamina, potpuno slično bi djelovala i provela arbitražnu odluku WTO-a", uvjeren je Felbermayr.