Bosna 2025.: Normalna država ili potpuni raspad sustava?

Zaklada „Friedrich Ebert" ponudila je pet temeljnih scenarija prema kojima će se razvijati događaji u susjednoj Bosni i Hercegovini, čiji autori tvrde kako sljedećih desetak godina ključno za određivanje političkog i društvenog smjera ove nesretne zemlje, prenosi Hina.

Slično modelu "Mont Fleur", kojega je ova zaklada već iskušala prateći prijelaz Južnoafričke Republike s aparthejda na demokraciju početkom 90-ih godina prošlog stoljeća, sada je i javnosti u BiH i međunarodnoj zajednici ponuđeno pet mogućih scenarija.

Prvi predviđa očuvanje statusa quo odnosno postojećeg kompliciranog ustroja BiH. Procjena je kako se BiH u takvim okolnostima do 2025. može nadati tek statusu kandidata za članstvo dok bi sve druge zemlje regije to članstvo već ostvarile.

Drugi scenarij predviđa uspostavu funkcionalne decentralizirane države koja bi profunkcionirala nakon provedbe značajnih ustavnih promjena uz potporu međunarodne zajednice. U tom bi slučaju BiH mogla računati na punopravno članstvo u EU jer bi postala država s vladavinom prava i rastućim gospodarstvom.

Treći scenarij, pod radnim nazivom "funkcionalna centralizirana država", također vidi BiH 2025. godine kao članicu EU. Taj bi se model međutim razvio nakon dramatičnih zbivanja sredinom ovog desetljeća, u kojima bi nakon unutarnjih nasilnih sukoba međunarodna zajednica vojno i politički intervenirala te ojačala središnja tijela vlasti i pojednostavila postupak donošenja odluka, što bi osiguralo i provedbu svih potrebnih reformi.

"Ponovno regionalno povezivanje" četvrti je scenarij za BiH kojim je predviđeno da ona do 2025. godine također postane članicom EU no tome bi prethodilo jače političko i gospodarsko povezivanje svih država zapadnog Balkana nakon odbacivanja svih nacionalističkih ideologija koje su ranije dovele do podjela. Novi pristup u regiji usmjeren na povezivanje, kako se procjenjuje, dao bi i jači zamah integrativnim procesima u samoj BiH.

Peti i najgori scenarij predviđa kako BiH do 2025. godine neće ni postojati, a članice EU eventualno bi mogle postati tri etničke državice koje bi nastale na njenim razvalinama nakon novih oružanih sukoba. I u tom scenariju predviđena je vojna i politička intervencija međunarodne zajednice, no uz njenu spoznaju da se BiH ne može očuvati te da ju je najbolje podijeliti na tri dijela.

Voditelj odjela za Europsku uniju pri Ministarstvu vanjskih poslova BiH Amer Kapetanović, koji je i sam sudjelovao u izradi mogućih scenarija, drži kako je onaj koji predviđa raspad BiH ujedno i najmanje vjerojatan, no pitanja postavljena u svim scenarijima zaslužuju odgovore.