Blockchain diže globalni BDP u nebesa

U PwC-ovom izvješću "Time for trust: The trillion-dollar reason to rethink blockchain" procjenjuje se potencijal blockchain tehnologije za stvaranje vrijednosti u raznim sektorima - zdravstvu, državnoj upravi i javnim uslugama, proizvodnji, financijama, logistici i maloprodaji.

"Blockchain tehnologija dugo se povezuje s kriptovalutama kao što je Bitcoin, ali može ponuditi mnogo više od toga, posebno u načinima na koje javne i privatne organizacije osiguravaju, dijele i koriste podatke", rekao je globalni voditelj usluga blockchaina u britanskom PwC-u Steve Davies.

Analiza sugerira da će prijelomna točka biti 2025. godina, jer se očekuje da će tada blockchain biti široko rasprostranjen u globalnom gospodarstvu.

PwC-ova analiza pokazuje da je najveći gospodarski potencijal za primjenu blockchain tehnologije u praćenju proizvoda i usluga ili porijekla, s mogućim generiranjem 962 milijarde dolara. Slijede plaćanja i financijske usluge s 433 milijarde dolara, potom upravljanje identitetom - uključujući osobne iskaznice - s 224 milijarde dolara, te primjena u ugovorima i pri rješavanju sporova sa 73 milijarde dolara.

Među kontinentima, očekuje se da će Azija vjerojatno imati najviše gospodarske koristi od blockchaina.

Što se tiče pojedinih zemalja, najveću potencijalnu neto korist imali bi Kina s 440 i SAD s 407 milijardi dolara. Procjenjuje se da će još pet zemalja - Njemačka, Japan, Ujedinjena Kraljevina, Indija i Francuska, imati neto korist od veću od 50 milijardi američkih dolara.

Najveći korisnici će biti sektor javne uprave, obrazovanja i zdravstva. PwC očekuje da bi ti sektori do 2030. godine mogli uprihoditi približno 574 milijarde američkih dolara.

U međuvremenu, pojavit će se šire koristi za poslovne usluge, komunikacije i medije, dok će veletrgovci, trgovci na malo, proizvođači i pružatelji građevinskih usluga imati koristi od upotrebe blockchaina za angažiranje kupaca i zadovoljavanje zahtjeva za porijeklom i sljedivošću, kaže se u analizi.

Blockchain tehnologija najčešće se definira kao zajednička, digitalna "knjiga" ili baza podataka financijskih transakcija koje se spremaju na više računala na različitim lokacijama. Baza podataka stalno raste kako se u nju dodaju nove transakcije ili blokovi. To tvori kontinuirani lanac podataka gdje su zapisi javni i provjerljivi. Kako nema središnjeg mjesta, teže je hakirati jer informacije postoje na milijunima različitih mjesta.