Ima li spasa za transatlantske odnose?

Transatlantski odnos je teško narušen od prošlog tjedna. Christoph Heusgen, predsjedavajući Minhenske sigurnosne konferencije, rekao je poslije govora potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država J.D. Vancea, kako se pribojava da „naš zajednički vrijednosni temelj nije više tako zajednički". Heusgen je sigurnosnu konferenciju nazvao „europskim košmarom".

Vance je Europi prigovorio manjak demokracije i indirektno pozvao njemačke stranke da surađuju s djelomično ekstremno desničarskom Alternativom za Njemačku (AfD).

Poruka je glasila da će Sjedinjene Američke Države vojno štititi Europu samo ako su Europljani na istoj političkoj liniji kao Washington.

Vance se sastao s Weidel, ali ne i sa Scholzom

Kada je Vance već napustio konferenciju njemački kancelar Olaf Scholz je rekao: „To ne ide tako, naročito ne između prijatelja i saveznika, i mi to odlučno odbacujemo." I drugi članovi njemačke Vlade su negodovali. „Ovu sigurnosnu konferenciju ćemo poslije nekoliko godina osjećati kao duboki rez", rekao je Friedrich Merz, demokršćanski kandidat za kancelara, koji prema anketama ima najveće šanse da postane novi kancelar nakon izvanrednih parlamentarnih izbora u Njemačkoj 23. veljače.

On je kritizirao miješanje u njemačke parlamentarne izbore. Već i protokolarno je nastup američkog potpredsjednika bio provokacija. On je razgovarao u četiri oka s liderom oporbe Merzom, ali se nije sastao s kancelarom Scholzom. Posebno uvredljiv i za Merza i za Scholza bio je Vanceov sastanak u njegovom hotelu s dopredsjednicom Alternative za Njemačku Alice Weidel. Ova stranka nije bila pozvana na konferenciju iz političkih razloga, a i Scholz i Merz su kategorično odbacili svaku mogućnost suradnje s ovom političkom opcijom.

Pregovori o Ukrajini bez Ukrajine

Slična provokacija je i stav Washingtona prema ratu u Ukrajini. U međuvremenu je jasno da se Donald Trump hoće dogovoriti o miru samo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Europljani će očigledno biti zaobiđeni. U jednoj predizbornoj emisiji kancelar Scholz je rekao: „Moraju nas pitati, jer bez nas baš i ne može."

Izgleda da Amerikanci to vide drukčije. General Keith Kellogg, Trumpov posebni izaslanik za Rusiju i Ukrajinu, je u jednoj emisiji koju je u Münchenu organizirao DW, jasno rekao da Europljani neće sjediti za pregovaračkim stolom i da mogu dati svoj doprinos koji nije preciziran. Očigledno je zamišljeno da Europljani pošalju kopnene snage za osiguravanje kasnijeg mira - Washington je već isključio mogućnost slanja svojih vojnika.

I Ukrajina je izgleda zaobiđena. No to nije sve. Sve za što se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zalaže od početka rata i za što se ukrajinska vojska bori, Trumpova administracija je gurnula na stranu. Ministar obrane Sjedinjenih Američkih Država Pete Hegseth je nagovijestio da Ukrajina neće dobiti nazad sve svoje izgubljene teritorije te da neće - bez obzira kakve joj granice bile - postati članica NATO-a.

I ponovno uspostavljanje teritorijalnog integriteta i ukrajinsko članstvo u zapadnom vojnom savezu bili su temelj njemačke pomoći Ukrajini. Osim toga, Trump je zaprijetio članici NATO-a Kanadi, koju bi on rado pretvorio u američku saveznu državu, a Grenland bi kupio od Danske, čak bi ga nasilno pripojio uz pomoć ekonomskog i vojnog pritiska. I takve izjave je njemački kancelar Scholz oštro kritizirao. Kao kruna svega tu su i carinski nameti na robu koja se u Sjedinjene Države uvozi iz Europe, što bi izvozno orijentirano njemačko gospodarstvo teško pogodilo.

Merz: „Europa se mora probuditi"

Tijekom nekoliko tjedana Trump i njegovi ljudi su Europi zadali niz udaraca. U Berlinu se smatra da su ispunjena i najgora predviđanja. Što to znači za transatlantske odnose? Trumpov povjerenik za Ukrajinu Kellogg pokušao je relativizirati američko stajalište: „Kažemo ‚najprije Amerika' ali nikada nismo rekli 'Amerika sama'. Nikada nismo rekli da je naša politika izolacionistička." On je citirao Trumpa: „Ako se neka nacija bori za suverenost, mi ćemo joj pomoći."

U Berlinu kao i u drugim europskim glavnim gradovima širi se saznanje da će Europljani ubuduće uveliko biti prepušteni sami sebi. Njemački kancelar je već izvukao zaključak: „Moramo osigurati da Europa bude jaka, suverena i uspravne kičme u savladavanju budućih izazova." Scholz je to rekao u ponedjeljak u Parizu na samitu europskih političara, kao odgovor na minhenski debakl.

Međutim, njemu uskoro ističe mandat, a njegov vjerojatni nasljednik Merz je rekao da želi da Njemačka koja je „uspavana sila srednje veličine" postane „vodeća sila srednje veličine". Sada smatra da događaji potvrđuju njegov stav: „Moramo ispuniti tu ulogu. Moramo ju realizirati u suradnji s drugima, s Francuskom i Poljskom. Europa očekuje od Njemačke liderstvo, i upravo u situaciji, kada će se Amerika postepeno povlačiti, možda se i sasvim povuče - sada je zaista vrijeme. Europa se mora probuditi, mora preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost."