Bilo je i boljeg raspoloženja u NATO-u

Već na putu prema Švedskoj je američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio izjavio kako "ne misli da je itko iznenađen time što su Sjedinjene Države, a osobito predsjednik, trenutačno vrlo razočarani NATO-om i onime što on predstavlja." Pogotovo kad je riječ o Španjolskoj koja je zabranila Pentagonu korištenje tamošnjih baza za američke napade na Iran se onda nameće i pitanje, zašto bi SAD uopće bile članice saveza koji joj ne pomaže kad im je to potrebno.

U sjeni te izjave onda i počinje prvo dvodnevno okupljanje ministara vanjskih poslova NATO-a od početka rata s Iranom, kao i brojnih najava SAD-a kako žele smanjiti svoj angažman u Europi. Koliko brzo i u kojem opsegu - to je zasad uglavnom ostalo nejasno. Jasno je samo da je ozračje među članicama Saveza već bilo bolje.

Glavni tajnik NATO-a Marc Rutte, kao i obično, nastoji cijelu stvar prikazati u pozitivnom svjetlu. To što SAD ubuduće žele staviti na raspolaganje manje vojnika Savezu, prema njegovu mišljenju predstavlja i priliku: „da se odmaknemo od nezdrave, pretjerane ovisnosti o jednom savezniku i krenemo prema pravednijoj raspodjeli odgovornosti za našu kolektivnu sigurnost."

Odlaze pa ipak ne odlaze...

Odavno se više ne postavlja pitanje, može li i želi li Europa dati veći doprinos u ljudstvu, opremi i novcu za obranu. Riječ je o tome da Europa mora postati brža. Jer američka vlada vrši pritisak i želi brzo smanjiti svoju vojnu prisutnost.

U igri je povlačenje 5.000 američkih vojnika iz Njemačke. Istodobno je najprije zaustavljeno slanje 4.000 američkih vojnika u Poljsku da bi onda američki predsjednik Donald Trump ipak najavio je slanje „5.000 dodatnih vojnika" u Poljsku. To je obrazložio dobrim odnosima s poljskim desno orijentiranim predsjednikom Karolom Nawrockim. No nije naveo konkretan vremenski plan ili koje postrojbe će tamo biti stacionirane.

I prema riječima njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa, još nema pouzdanih informacija kada i gdje će se točno smanjivati broj vojnika: „Jedino što zasad čujemo jest da je sve to dio odluke da će u Europi biti stacionirana jedna čitava američka brigada." Američka brigada se sastoji od oko 4.000 vojnika i nakon što je na početku rata u Ukrajini Pentagon u Europi stacionirao i četvrtu brigadu, po ovim planovima će ih opet biti samo tri.

Nema američkih raketa srednjeg dometa za Europu

Iz vojne perspektive još je značajnija najava američke vlade kako neće stacionirati krstareće rakete tipa „Tomahawk" u Njemačkoj. Tim su oružjem srednjeg dometa Europljani privremeno željeli zatvoriti nedostatak u obrani jer još nisu razvijeni vlastiti sustavi sličnih osobina.

Tu odluku njemačka vlada doduše žali, ali je - vjerojatno i zbog zategnutih odnosa s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom - ne kritizira otvoreno.

„Usredotočeni smo na daljnje jačanje NATO-a", naglašava umjesto toga zamjenik glasnogovornika vlade Steffen Meyer. Njemačka već sada preuzima više odgovornosti.

Slično razmišlja i ministar vanjskih poslova Johann Wadephul. Cilj je nova raspodjela tereta koja odgovara gospodarskom i vojnom potencijalu Njemačke i Europe. Europa je već ubrzala - i to ne samo jedanput, nego čak tri stupnja.

Kao i Rutte, Wadephul ne želi ostaviti nikakvu sumnju u transatlantski savez: „Naša je poruka jasna: naš je Savez čvrst kao stijena i mi stojimo zajedno. I riječju i djelom."

"NATO 3.0"

Cilj ministarskog sastanka NATO-a u Helsingborgu - gradu na jugu Švedske, na Øresundu, kraj kojeg svakodnevno prolaze brodovi ruske „flote iz sjene" jest poslati poruku što većeg jedinstva i potisnuti razlike koje su izbile na vidjelo kod napada na Iran.

Prijetnja iz Rusije i rat protiv Ukrajine ostaju ključne teme Saveza. Kako bi NATO ostao djelotvoran, glavni tajnik Rutte nakon povećanja financijskih sredstava prošle godine sada želi Savezu dati i novi poticaj.

„NATO 3.0" naziv je te nove faze, za koju bi ministri vanjskih poslova u južnoj Švedskoj trebali postaviti temelje - prije nego što se u srpnju šefovi država i vlada sastanu na summitu NATO-a u Ankari.