Bajić: Novi ZKP nam je dao alate za borbu protiv korupcije

Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić ustvrdio je danas kako bi Državno odvjetništvo, da je prije dobilo "alate" kakvu mu je dao novi Zakon o kaznenom postupku, i ranije odlučnije krenulo u obračun s organiziranim kriminalom i korupcijom, javlja Hina.

Podnoseći u Saboru Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2010., Bajić je poručio kako je područje suzbijanja korupcije i organiziranog kriminala najveće promjene doživjelo upravo nakon donošenja novog ZKP-a sredinom 2009., kojim je na državne odvjetnike prenesena istraga te pribavljanje dokaza.

"To je i odgovor na sva pitanja zašto je od 2009. došlo do bitnih pomaka, posebice u borbi protiv najtežih oblika kriminala i korupcije. Uvidi u spise Državnog odvjetništa pokazuju kako smo to pokušavali i ranije, ali bezuspješno jer nismo imali odgovarajuće alate", rekao je.

U izvješću stoji da je USKOK u 2010. imao 1101 kaznenu prijavu, od kojih su se 152 odnosile na kaznena djela organiziranog kriminala, a 925 za korupciju. Navodi se i da je u 2010. smanjen broj prijava (za 1,5 posto), ali da je u znatnom porastu broj i težina najtežih oblika kaznenih djela korupcije, pri čemu su najčešće zlouporabe položaja i ovlasti službenih osoba, odnosno državnih dužnosnika na raznim razinama.

Sudovi su za kaznena djela organiziranog kriminala u 2010. donijeli ukupno 305 presuda, od čega 286 osuđujućih, 15 oslobađajućih i pet odbijajućih - uspješnost postupanja USKOK-a u tim predmetima je 93,7 posto osuđujućih presuda, od čega su 90 posto zatvorske kazne. U odnosu na korupcijska kaznena djela, sudovi su donijeli 156 presuda, od čega 141 osuđujuća i 15 oslobađajućih.

Bajić je napomenuo da su kod korupcijskih kaznenih djela u 2010. u većoj mjeri izricane sigurnosne mjere, poput oduzimanja nezakonito stečene imovine - sigurnosne mjere izrečene su protiv 65 osoba, dok je za 22 osobe oduzeta imovinska korist. "Zamrznuta" imovina kreće se oko 51 milijun kuna, dok je sudskim odlukama oduzeto 32,7 milijuna kuna i 118 tisuća eura, kao i nekretnine.

Što se tiče strukture kriminaliteta u 2010., Bajić je rekao da kaznena djela protiv života i tijela sudjeluju s 3,1 posto prijavljenog kriminala i ona su otprilike na istim razinama kao što je to bilo i ranijih godina - bilo je 25 teških ubojstava i 32 ubojstva, te 11 pokušaja teških ubojstava i 127 pokušaja ubojstva.

U ukupnoj masi kaznenih djela najzastupljenija su ona vezana uz zlouporabu droga, ali je najveći broj prijava podnesen za "najneopasniji" oblik tog kaznenog djela, odnosno posjedovanje lakih droga.

Bajić je rekao da Državno odvjetništvo u odnosu na posjedovanje uglavnom primjenjuje institut neznatne društvene opasnosti i umjesto kaznenog pokreće prekršajni postupak.

Naglasio je, naime, da bi kazneni progon, posebno maloljetnika ili mlađih punoljetnika, u tom smislu donio veću štetu nego korist, ali i istaknuo kako nije riječ ni o kakvoj dekriminalizaciji lakih droga.

O Bajićevom izvješću raspravljaju saborski klubovi.