Ana Sladetić - Čisto i krivo u Galeriji Prica
Namjera umjetnice je bila stvoriti rad „koji bi bio potpuno čist, lišen forme" odnosno rad koji tek treba biti razotkriven jer ga je ona sakrila crnom plohom
Otvorenje izložbe u petak 1. veljače 2019. u 18 sati
Mala dvorana Galerije Prica
Pučko otvoreno učilište Samobor
Trg Matice hrvatske 6
Izložba ostaje otvorena do 21. veljače 2019.
Radno vrijeme galerije:
utorak - četvrtak 9 - 14h
petak 13 - 19h
subota, nedjelja 10 - 17h
ponedjeljkom, praznicima i blagdanima zatvoreno
Čisto i krivo
Ana Sladetić je 2016. godine obranila doktorski rad pod nazivom „Vizualni ogledi o čistoći - zid kao mjesto, prostor i sjećanje" unutar kojega je koristila interdisciplinaran pristup obuhvativši umjetničko, teorijsko, povijesno, kritičko i vizualno istraživanje.
Njen umjetnički dio doktorskog rada Čisto i krivo / Clean & Wrong ocijenjen je kao vrhunsko ostvarenje koje je predstavljeno javnom izvedbom u muzejskom prostoru. Kritičko promišljanje smisla čistoće i ljudskog dodira u svakodnevici rezultiralo je nizom od dvadeset likovnih radova koji prezentiraju zatvoreni privatni intimni prostor kojeg posjetitelji otkrivaju svojom prisutnošću - dodirom.
Taktilnost je nešto urođeno, a ne naučeno, kako stoga spriječiti promatrača da ostane unutar zadanih granica ulaskom u izložbeni prostor? Ana svojim radovima oslobađa posjetitelje i dopušta im da iz uloge promatrača prijeđu u neposrednu ulogu istraživača koji taktilnim podražajem osjete i „vide" Aninu umjetnost. Ovakva interakcija je vrlo poticajna u suvremenim umjetničkim postavima kojima se umjetnost približava svakom ponaosob.
Namjera umjetnice je bila stvoriti rad „koji bi bio potpuno čist, lišen forme" odnosno rad koji tek treba biti razotkriven jer ga je ona sakrila crnom plohom. Naime, svoje originalne akvarele s prikazima intimnog prostora u kojima je nekada živjela prekriva termokromatskom crnom bojom koja reagira na toplinu ljudskog dlana što iziskuje interakciju posjetitelja i izloženog rada.
Ovakvo što ne bi bilo moguće bez korištenja dviju izvedbeno različitih tehnika: slikarske tehnike akvarela i grafičke tehnike sitotiska kojima umjetnica vrlo dobro vlada. Hiperrealistični prizori na akvarelima prikazuju nered, jedan tjelesni svijet kaosa u kojemu se svatko od nas u jednom trenutku nalazi i koji, kako sama kaže, „u stvarnom okružju može izazvati nervozu". Njena inventivnost upućuje na jedan novi pristup koji karakterizira čitavu njenu, slobodno možemo reći, prvu fazu stvaralaštva započetu studijem na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Eksperiment je nešto što umjetnicu posebno zaokuplja i u što se upušta bez ograničenja i imalo straha od neuspjeha.
Iz teksta predgovora dr. sc. Antonia Došen
Novi komentar