Američka demokracija je ipak živa

U normalnim okolnostima međuizbori u SAD-u jedva da imaju neki značaj za međunarodnu javnost. 

U normalnim okolnostima rasprave kandidata za američki Kongres se vrte oko unutarnjopolitičkih, regionalnih problema koje nemaju nikakvog utjecaja na svjetska zbivanja.

Ali nema više "normalnih okolnosti" u toj zemlji koja se od predsjedništva Donalda Trumpa nalazi u egzistencijalnoj krizi. Dugo se činilo da će ovi međuizbori značiti da ćemo se za još jedan korak približiti propasti.

Koliko je Trump doista važan? 

Zato je čitav svijet napeto promatrao što će se dogoditi ovog 8. studenog. Glavno pitanje je bilo, hoće li Donald Trump i njegovi istomišljenici još više potkopati demokratski sustav i u velikoj mjeri dovesti negatore izbornih rezultata, rasiste i pripadnike ekstremne desnice na položaje gdje će onda oni, na predstojećim predsjedničkim izborima, odlučivati hoće li se prihvatiti odluka američkih birača - ili možda neće.

Na kraju se dakle radilo o tome hoće li Donald Trump i izvan Bijele kuće uspjeti nastaviti svoju razarajuću politiku koja je doživjela vrhunac jurišom njegovih sljedbenika na Kapitol u Washingtonu 6. siječnja 2021.

Povijesni uspjeh vladajuće stranke

Nije mu uspjelo. Sve brige da će njegovi ljudi u velikom stilu dobiti odgovorne zadaće se nisu ostvarile. Sasvim suprotno od toga: već desetljećima nije niti jedna američka vladajuća stranka ostvarila tako dobre rezultate kao sad demokrati pod Joe Bidenom.

Prva ispitivanja javnog mnijenja su pokazala da, naravno, i u SAD-u ljude najviše zaokupljaju ekonomske brige. I u Sjedinjenim Američkim Državama rastu cijene nekretnina, u nekim regijama u nebeske visine, inflacija je visoka, a briga za budućnost velika.

Ta ispitivanja pokazuju i da se mnoge Amerikanke i Amerikanci itekako brinu za stanje njihove demokracije - i razumjeli su da, ako ne izađu na izbore, to samo ide na ruku fanaticima. U toj mjeri je bio i veliki odaziv na izbore.

Mladima zaštita klime nije smiješna

Isto tako upada u oči kako je ovaj put bilo mnogo mladih koji su prvi puta izašli na izbore, jer i u SAD mnogima leži na srcu borba protiv klimatske katastrofe. A to je tema koju gotovo svi republikanci ismijavaju.

Sve to - a onda i rasprava o pravu na pobačaj - je zaustavilo pobjedonosni pohod Trumpovih republikanaca od kojeg se strahovalo.

Sve to jača i poziciju predsjednika Bidena. I to usprkos tome što njegova vladavina neće biti jednostavnija kad će, po svoj prilici, njegovi demokrati izgubiti većinu u Kongresu.

Okovi republikanaca

Veoma zanimljivo pitanje je i što će ovi rezultati značiti za republikance. Hoće li se uspjeti osloboditi okova? Sad, kad postoji očit dokaz da ekstremne pozicije Trumpa nisu u stanju osvojiti većinu birača - barem ne na čitavom području? Hoće li Donald Trump ipak sljedećeg tjedna i formalno najaviti svoju novu kandidaturu za predsjednika? Hoće li ljudi kao što je Ron DeSantis, guverner Floride koji je ostvario uvjerljivu pobjedu i zato jer se jasno ogradio od Trumpovih stavova, sakupiti hrabrosti i nastupiti protiv Trumpa?

Čim završe izbori, počinje predizborna bitka. U to je uvjeren i predsjednik Biden jer je ovaj relativni uspjeh nedvosmisleno prihvatio kao svoj vlastiti. Zato je najavio da će početkom sljedeće godine on i njegova supruga Jill odlučiti hoće li se ipak kandidirati i za sljedeći mandat.

Mnogo je pitanja na koja treba naći odgovor u sljedećim danima i tjednima. Ali u ovom trenutku se može odahnuti. Američka demokracija, koja se gotovo već proglasila mrtvom, ipak živi. I to je doista dobra vijest.