Alergični na hranu većinom su u zabludi

Ako vas muči žgaravica nakon što pojedete omiljenu vrstu hrane ili vas boli glava nakon čaše crnog vina, ne brinite - ne radi se o alergiji već o nekom obliku intolerancije na hranu.

Novo istraživanje provedeno na sveučilištu University of California u Los Angelesu koje je objavljeno u utorak pokušalo je uvesti reda u ono što su smatrali godinama loše provedenih istraživanja, pogrešnih dijagnoza i testova koji su često dovodili do potpuno krivih rezultata.

Naravno da nema sumnje u to da ljudi mogu biti alergični na određenu vrstu hrane te da njihove alergijske reakcije variraju od lako izlječivih osipa do po život opasnih reakcija, ipak tek osam posto djece i manje od pet posto odraslih zapravo jest alergično na neku vrstu hrane.

S druge strane, čak 30 posto Amerikanaca vjeruje da je alergično na hranu. Autor istraživanja dr. Marc Riedl tvrdi da polovica pacijenata koje mu liječnici opće medicine upute s dijagnozom alergije na hranu, uoće nije alergično.

Dr. Jennifer J. Scnheider objašnjava kako svatko ima različitu definiciju alergije na hranu te tvrdi da jedan od načina da se pouzdano utvrdi je li osoba alergična jest da se pacijentima servira hrana koju smatraju krivcem za alergiju u zamaskiranom obliku, tako da ne znaju da jedu upravu tu hranu. Ako zamaskirana hrana dovede do reakcija, stvarno jest riječ o alergiji.

U praksi su liječnici vrlo oprezni pri ovakvim testiranjima jer neke vrste hrane, npr. kikiriki, može dovesti do izuzetno ozbiljnih i po život opasnih reakcija.

Cilj ovog novog istraživanja koje je čak dovelo u pitanje i vrlo čvrstu dogmu o zaštiti djece od alergija dojenjem i općeuvaženim teorijama kako bebama do navršenih godinu dana ne bi trebalo davati jaja, u stvari jest uvođenje reda u testiranje na alergiju hranom i propisivanje novih kriterija u dijagnostici i liječenju.