Aleksej Navaljni otrovan novičokom?

Liječnički tim koji se u Berlinu brine oko zdravstvenog stanja Alekseja Navaljnog objavio je da je ruskom oporbenom političaru najvjerojatnije u tijelo unesen nervni otrov. Riječ je o još uvijek nepoznatoj tvari iz klase inhibitora kolinesteraze.

Ovaj slučaj neodoljivo podsjeća na napad na dvostrukog agenta Sergeja Skripalja u Londonu prije dvije godine. Tada je korišten novičok.

Taj nervni otrov pokreće lančanu reakciju proteina koja, ako se ne liječi, može brzo dovesti do smrti. Novičok blokira proizvodnju enzima holinesteraze - a baš to je sada uočeno i kod Navaljnog.

Što se događa nakon trovanja?

Kolinesteraza je u metabolizmu važna za raspad neurotransmitera acetilholina. Ta tvar ima ulogu na primjer kod buđenja ili za održavanje pažnje. Ako se acetilholin više ne razgrađuje, to dovodi do toga da nervni sistem (naslovna fotografija: sinapse u mozgu) bude „bombardiran" neinhibiranim podražajima. Putovi prenošenja signala u tom slučaju potpuno su preopterećeni i ponašaju se „ludo".

Informacije se iz živaca nakon toga prenose u tjelesno tkivo, mišiće i organe, što dovodi do povećanog lučenja pljuvačke i problema s disanjem, jer pacijent više ne može samostalno kontrolirati respiratorne mišiće. Paraliza i konvulzije mogu biti fatalne ukoliko trovanje traje predugo.

Kako se liječnici bore protiv trovanja?

Liječnici prije svega moraju spriječiti da se pacijent uguši zbog grčeva respiratornih mišića. Zbog toga je Navaljni odmah i stavljen na umjetnu ventilaciju (intubiran je).

Kao protuotrov, njemački liječnici koriste atropin, alkaloid koji se nalazi recimo u Atropi beladoni (Atropa belladona, otrovna biljka u narodu poznata i kao luda trava, vučja trešnja ili pasja jagoda, nap.ur.). Atropin praktički „zauzima" acetilholinske receptore u stanicama i tako slabi efekt „bombardiranja" acetilholinom.

Liječenje se mora nastaviti sve dok holinesteraza u organizmu ne počne ponovno funkcionirati. Zbog toga liječnici u ovom slučaju pacijentu obično daju i drugi aktivni sastojak pod imenom pralidoksim, kako bi se stimulirala ponovna proizvodnja holinesteraze.

Gdje još ima takvih otrova?

Otrovi različitih vrsta zmija, insekticidi, ali i bojni otrovi kao što su Sarin ili VX također spadaju u inhibitore kolinesteraze. I pri liječenju od posljedica tih otrova liječnici koriste atropin i pralidoksim.

Mnogo slabiji inhibitori kolinesteraze koriste se kao lijekovi za Alzheimerovu bolest i Myastheniju gravis, bolest kod koje dolazi do poremećaja u prijenosu podražaja sa živca na mišić. U tim slučajevima poželjna je povećana proizvodnja neurotransmitera acetilholina.