84 posto građana smatra da političari ne smiju imati povlaštene mirovine

GFK je u današnjem priopćenju naveo da u Hrvatskoj postoji 13 aktivnih vrsta povlaštenih mirovina, od kojih najveću pažnju javnosti privlače tzv. saborske mirovine, one koje dobivaju osobe koje su neko vrijeme bile na političkim funkcijama ili su bili članovi vlade.

Što o toj vrsti povlaštenih mirovina misle građani svjedoči podatak da čak 84 posto anketiranih smatra da političke funkcije ne mogu biti podloga za povlaštene mirovine i da uvjeti za stjecanje mirovine političara moraju biti jednaki kao za sve ostale građane, odnosno utemeljeni na radu i plaćanju doprinosa.

Da nema nikakvih razloga da ljudi koji su bili na političkim funkcijama imaju mirovinu po drugačijem i povoljnijem sustavu od onih koji su odradili svoj radni vijek smatra najviše ispitanih u Dalmaciji (89 posto) i Zagrebu s okolicom (88 posto).

Tako misle sve dobne skupine starije od 25 godina (od 86 do 89 posto), kao i većina sa srednjim i visokim obrazovanjem (oko 87 posto). Da političke funkcije trebaju biti među kriterijima za povlaštenu mirovinu smatra 6 posto ispitanih, dok 10 posto njih ne zna ili se ne može opredijeliti.

Drugo pitanje koje su iz GfK postavili građanima bilo je vezano uz njihov stav jesu li zabrinuti za svoja primanja u starosti, odnosno smatraju li da im mirovina sada ili ona koju očekuju umirovljenje može osigurati pristojan život.

Dvije trećine ispitanih iskazalo je veću i veliku zabrinutost za svoja primanja nakon umirovljenja - 38 posto ih je jako, a 28 posto dosta zabrinuto, malo ih je zabrinuto 23 posto, a uopće nije zabrinuto 11 posto ispitanih. Čak 74 posto sadašnjih umirovljenika brine kako će im sadašnja mirovina osigurati pristojan život (40 posto ih je jako zabrinuto).

U GfK ističu da stav građana oko povlaštenih mirovina političara te njihova zabrinutost za primanja u starosti uopće ne trebaju čuditi, s obzirom da oko 80 posto umirovljenika u Hrvatskoj prima mirovinu manju od 3000 kuna, te u situaciji kada je u Hrvatskoj 1,15 milijuna umirovljenika, ili 1,28 umirovljenika na jednog aktivnog radnika, što "unosi sve više pomutnje u socijalnu sferu u Hrvatskoj". (hina/metro-portal)