73.000 umirovljenika mlađi od 49 godina

Da su Hrvati rekorderi barem u nečemu pokazuje slika (ne)zaposlenih ljudi u našoj zemlji. Najnovija analiza Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazala je da je blizu 73 tisuće stanovnika u dobi od 35 do 49 godina života otišlo u mirovinu i više ne radi. To je čak 8 posto stanovništva te dobi!

Većinom su u pitanju branitelji ili policajci koji su, kad je počeo Domovinski rat, bili u dobi od 17 do 22 godine, piše Večernji list.

Umirovljenih muškaraca u najproduktivnijoj dobi od 40 do 44 godine još je više - 12 posto ili svaki osmi, a Hrvatska je uz Mađarsku i Maltu neslavni rekorder s najnižim udjelom zaposlenosti stanovništva u Europi.

I Svjetska banka je u nedavno objavljenoj studiji kazala da Hrvatska neće ići naprijed ako ne poveća udio zaposlenih barem na 65 od 100, a to onda znači da bi morala zaposliti nezaposlene, ali i aktivirati umirovljene. Naime, od stotinu stanovnika u radnoj dobi, u Hrvatskoj radi samo 57, za razliku od Danske, u kojoj radi 78.

- Naše istraživanje potvrdilo je procese koji su svima poznati, samo što dosad nitko nije precizno utvrđivao koji su razlozi velike radne neaktivnosti - objašnjava Darko Oračić, autor istraživanja.

- Branitelji su iskoristili prava koja su im dana. Lako je na njih sad vikati, ali svi znaju kako se išlo na proširenje prava i prikupljanje biračkog tijela. Sad je najvažnije da se odnosi ne pogoršavaju. Jednog dana prava je teško ukinuti i ne vidim tko bi to učinio - komentira Predrag Bejaković, analitičar Instituta za javne financije.

Marijana Bađen s Instituta za javne financije izračunala je da se broj korisnika braniteljskih mirovina od lipnja 2003. do lipnja 2009. povećao više od dva puta. Za mirovine ostvarene po povoljnijim uvjetima 2003. izdvajalo se 3,5 milijardi kuna, a 2008. čak 6,9 milijardi kuna.

Danijel Nestić s Ekonomskog instituta Zagreb također se slaže da se problem poražavajućeg broja mladih umirovljenika ne može ni brzo ni lako riješiti.

- Njihov je problem dvojak. Društvo im mora osigurati mirovinu, a oni sami ne pridonose zajednici svojim radom. Rješenje bi bio neki oblik radnog angažmana - dodaje Nestić. Niz je načina na koji se može potaknuti zapošljavanje neke skupine, ali za sve treba novca i vremena. Premda je za vrijeme rasprava o rebalansima proračuna bilo ideja da se ukidaju braniteljske povlastice, stručnjaci su svjesni da se jednom dano pravo jako teško ukida.