70. obljetnica početka 2. svjetskog rata

1. rujna 1939. napadom Njemačke na Poljsku počeo je najkrvaviji rat u povijesti. Danas se obilježava 70. godišnjica početka tog velikog rata koji se iz Europe proširio i na druge kontinente i u kojem je živote izgubilo više od 50 milijuna ljudi.

Poljski predsjednik Lech Kaczynski i premijer Donald Tusk uz ratne veterane su u zoru odali počast svim poginulima u borbi protiv nacističke Njemačke na poluotoku Westerplatte kod Gdanjska.

Ceremonija je počela točno u četiri sata i 45 minuta, u vrijeme kada je prije sedamdeset godina bez prethodne objave rata, njemački ratni brod 'Schleswig-Holstein' otvorio vatru na vojnu bazu kod Gdanjska.

Središnja ceremonija održat će se poslijepodne u Gdanjsku, gdje će se okupiti dvadeset europskih premijera, među kojima je i predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor.

110 milijuna ljudi ratovalo je četiri godine u Europi i drugim dijelovima svijeta. Gubici u civilnom stanovništvu bili su veći od vojnih. U logorima je ubijeno oko 10 milijuna ljudi, od čega samo Židova gotovo 6 milijuna. Neke zemlje, poput Poljske, Bosne i Hercegovine ili Ukrajine izgubile su više od 20 posto svojeg stanovništva.

Poljska se prva našla na putu nacionalsocijalističkog režima Hitlerove Njemačke. Izmislili su poljski napad na njemačku radijsku postaju u Gleiwitzu (danas Gliwice u poljskoj Šleskoj). Dali su da se na radiju pročita proglas na poljskome i ostavili ondje tijela ubijenoga poljskog aktivista Franciszeka Honioka, te nekoliko ubijenih zatočenika iz Dachaua, preodjevenih u poljske vojne odore.

Njemačka je time dobila povod da dan kasnije, 1. rujna, napadne Poljsku. Velika Britanija i Francuska objavile su 3. rujna rat Njemačkoj. 1940. Njemačka je već okupirala Dansku, Norvešku, Nizozemsku, Belgiju i Francusku, te natjerala britanske trupe da pobjegnu s kontinenta.

Još ranije, 1936. Njemačka i Japan sklopile su Antikominternski pakt, kojemu se 1937. pridružila Italija, pa se od tada govori o Trojnom paktu. 1940. mu pristupaju i Mađarska, Slovačka i Rumunjska, a kasnije Bugarska, Finska, Jugoslavija i Španjolska.

Krajem kolovoza 1939. Sovjetski savez je zbog straha za svoj teritorij sklopio s Njemačkom pakt kojim je Sovjetskom Savezu omogućeno da pripoji odmah dio Poljske, a 1940. baltičke republike i dio Finske. Berlin je time uvjerio Moskvu da je Sovjetski Savez siguran barem pet-šest godina, čega se nije dugo držao.

Nakon napada Japana na američku vojnu bazu Pearl Harbour u prosincu 1941. Sjedinjene Države ulaze u rat. Njihova vojna mašinerija zajedno s prednošću golemog prostranstva Sovjetskog Saveza, presudila je da se njemački ratni stroj zaustavi 1945. godine.

Nakon rata napokon je uvedeno načelo nezastarivosti ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, osnovna ljudska prava unesena su u Povelju Ujedinjenih naroda. Iluzija o tome da velike sile više nikad neće dopustiti ratovanje nije se, naravno, mogla ostvariti.

- Okupili smo se ovdje kako ne bismo zaboravili jer mi Poljaci znamo da bez sjećanja na ovo, bez iskrenog i nepatvorenog sjećanja na istinu, na razloge i izvore Drugog svjetskog rata, ni Poljska ni Europa ni cijeli svijet neće biti sigurni - naglasio je danas poljski predsjednik Lech Kaczynski u sjećanje na najveći rat u povijesti čovječanstva.