« Biznis
objavljeno prije 11 mjeseci i 1 dan
EHHH...

30 dana odmora bi trebala biti obaveza

Radnici poručuju: tvrtke bi zaposlenicima trebale omogućiti 30 dana godišnjeg odmora

Minimum je mjesec dana...
Minimum je mjesec dana... (Arhiva)
Više o

godišnji odmor

,

odmor

,

vrijeme godišnjeg

 Tradicionalno, završetkom školske godine i dolaskom sve brojnijih sunčanih dana i paklenih vrućina, koncem lipnja planiranje godišnjeg odmora postaje jedna od učestalijih tema razgovora među kolegama na poslu. Naime, čak i u ovim nesigurnim okolnostima naša želja za predahom od posla i privremenim napuštanjem svega poznatog i svakodnevnog raste zajedno s podizanjem temperature u zraku.

Međutim, planiramo li otputovati negdje na ljetovanje tijekom narednih mjeseci? Koliko dana godišnjeg odmora je uopće potrebno kako bismo se doista odmorili od posla? I u kojim tvrtkama i institucijama zaposlenici imaju najviše dana godišnjeg odmora? Provođenjem istraživanja o navikama građana kada je u pitanju korištenje godišnjeg odmora, u kojem je sudjelovalo preko 1.000 ispitanika, MojPosao je doznao odgovore na ova pitanja.

Najduže odmaraju zaposlenici hrvatskih institucija

U prosjeku, ispitanici imaju 23,8 dana godišnjeg odmora, što je 1,8 dan više nego prošle godine.

Najviše dana godišnjeg odmora imaju ispitanici zaposleni hrvatskim institucijama (ministarstvima, zavodima, agencijama i slično), u prosjeku čak 28 dana. Djelatnici stranih institucija imaju pravo na 25 dana godišnjeg odmora, a zaposleni u državnim tvrtkama na 26 dana. Privatne tvrtke u pretežno stranom vlasništvu svojim radnicima prosječno omogućuju 24 dana godišnjeg odmora, dok najmanji predah od posla mogu uzeti zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu, 23 dana.

Kada je u pitanju trajanje godišnjeg odmora, najbolje je raditi u velikim tvrtkama, jer tamo zaposlenici u pravilu odmaraju najduže - 25 dana godišnje. Prosječno trajanje godišnjeg odmora zaposlenika tvrtki srednje veličine iznosi 24 dana, a u malim tvrtkama su i godišnji odmori 'najmanji', odnosno najkraći i obično je riječ o 22 dana.

Gotovo polovica ispitanika (48%) zadovoljna je brojem dana godišnjeg odmora koje imaju na raspolaganju, dok 52% ipak priželjkuje više dana. Oni koji bi htjeli duže odmarati smatraju da je 30 idealan broj dana godišnjeg odmora.

Treba naglasiti da ispitanici koji bi željeli više dana godišnjeg odmora u prosjeku trenutno imaju 4 dana manje godišnjeg odmora (22) od onih koji smatraju da imaju dovoljno dana godišnjeg odmora (26). Ima i onih ispitanika, doduše malo (4%), koji smatraju da imaju previše godišnjeg te da im to loše utječe na produktivnost.

Ove godine građani u većoj mjeri očekuju regres

O postepenoj normalizaciji tržišta rada svjedoči i podatak o rastu broja radnika koji očekuju regres ove godine. Naime, dok je lani isplatu regresa očekivao tek svaki četvrti zaposleni u Hrvatskoj, taj postotak je ove godine znatno viši i iznosi 39%. Također, došlo je i do rasta očekivanog iznosa regresa pa tako građani očekuju isplatu regresa u prosječnom iznosu od 1.863 kune, za razliku od prošle godine kada su 'predviđali' primitak regresa od 1.805 kuna.

Najizdašnijim regresima se nadaju zaposlenici stranih institucija (2.456), privatnih tvrtki u pretežno stranom vlasništvu (2.1480 kuna) i domaćih privatnih tvrtki (1.853 kune). S druge strane, ako se njihova predviđanja ispostave točnima, najmanje regrese će primiti osobe zaposlene u državnim tvrtkama (1.467 kuna) i institucijama (1.463 kuna).

Promatrajući veličinu tvrtke, najviše se isplati raditi u malim tvrtkama gdje zaposlenici očekuju regres u prosječnom iznosu od 2.312 kuna te u velikim tvrtkama (1.858 kuna). Ispitanici zaposleni u srednje velikim tvrtkama u prosjeku očekuju najniži regres, u iznosu od 1.597 kuna.

Nakon 2020. idemo na zasluženo ljetovanje

Ove godine na ljetovanje namjerava otići 71% građana, što je znatno više nego pandemijske 2020. kada je putovanje planiralo svega 44% ljudi. Čak 86% onih koji su odlučili putovati planira ljetovati unutar granica Hrvatske, dok 14% ispitanih svoj odmor kani provesti negdje u inozemstvu. Prema istraživanju, glavni razlog nevoljkosti većine građana za provođenje godišnjeg odmora van granice Lijepe naše krije se u činjenici da smo i inače navikli ljetovati u Hrvatskoj, a na tu odluku su utjecale i ograničavajuće okolnosti putovanja u određene zemlje.

Ispitanici koji će ove godine preskočiti ljetovanje kao glavni razlog navode nedostatak financijskih mogućnosti. Tek manji broj ispitanika na ljetovanje ove godine ne ide zbog situacije s epidemijom koronavirusa.

30.06.2021. 16:01:00
    
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    armando
    30.06.2021. 16:57
    Ma treba bi svatko imst vise odmora
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh