1. hrvatski dan šećerne bolesti

povodom obilježavanja 1. hrvatskog dana šećerne bolesti, Hrvatski savez dijabetičkih udruga organizirao je javno- zdravstvenu akciju na zagrebačkom Bundeku.

Svi zainteresirani građani mogli su besplatno izmjeriti šećer u krvi, krvni tlak i tjelesnu masu, savjetovati se s kineziolozima i nutricionistima, dijabetolozima, medicinskim sestrama-edukatorima te isprobati slatke, ali zdrave zalogaje, preporučene osobama sa šećernom bolešću.

Tom prilikom, održana je i konferencija za medije, na kojoj su sudjelovali:

• Prim. Vera Katalinić- Janković, posebna savjetnica ministra zdravstva,

• doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med., Pomoćnik ravnatelja za kvalitetu pri HZJZ-u,

• dr.sc. Romana Galić, pročelnica za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom te izaslanica Gradonačelnika Grada Zagreba,

• Prof. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne Klinike Vuk Vrhovac i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a,

• dr.sc. Tamara Poljičanin, voditeljica Odjela za biostatistiku pri HZJZ-u,

• dr. med. Ljiljana Ćenan, obiteljska liječnica,

• te mag. soc. Geront. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.

„Vrlo je važno kroz sve javno-zdravstvene akcije koje provodimo istaknuti koliko je ovo javno- zdravstveni problem, koliko je oboljelih od šećerne bolesti, kako spriječiti tu veliku brojku i kako povećati i poboljšati prevenciju", rekla je mag.soc.geront., Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj je gotovo 500 tisuća oboljelih, s time da oko 200 tisuća građana niti ne zna da u sebi nosi šećernu bolest.

„Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj je oko 330 tisuća registriranih osoba sa šećernom bolešću. Novootkrivenih je 45 tisuća, a možemo očekivati da je gotovo toliko i onih koji niti ne znaju da imaju šećernu bolest", rekla je dr. sc. Tamara Poljičanin, voditeljica Odjela za biostatistiku pri HZJZ-u. Unatoč dostupnosti svim modernim i inovativnim terapijama, u Hrvatskoj je problem nedovoljne dostupnosti zdravstvene skrbi za oboljele od šećerne bolesti.

„Slavonija muku muči s nedostatkom endokrinologa i dijabetologa. Da ne govorimo o zdravstvenim radnicima primarne zdravstvene zaštite, koji su prijeko potrebni. Praktički se primarna zdravstvena zaštita urušava jer nema zdravstvenih radnika, a oni koji i rade su zatrpani silnom administracijom", izjavila je dr. med. Ljiljana Ćenan, obiteljska liječnica.

„Imamo primjer u Dubrovniku, gdje za djecu nisu dostupni ni endokrinolog ni dijabetolog, pa im jedno mjesečno dolaze liječnici iz KBC-a Split", rekla je Mach. Jedno od riješenja o kojem se dugo govori jesu i posebni medicinski timovi koji bi se slali u manja mjesta i sela, kako bi svima bila dostupna zdravstvena skrb.

„Prijedlog je da naši liječnici, medicinske sestre, edukatori, nutricionisti idu kao mobilni timovi u manja mjesta. Zašto ne bi naša tri mobilna tima otišla na najudaljeniji otok i u roku od tri dana, u suradnji s obiteljskim liječnicima, pregledali sve mještane", objasnio je prof. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne Klinike Vuk Vrhovac i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a.

Razmatra se i o Nacionalnom planu ranog otkrivanja šećerne bolesti. „U planu je provedba aktivnosti ovih mobilnih timova, ali isto tako i donošenje novog Nacionalnog plana o ranom otrkivanju šećerne bolesti. Nadamo da će do kraja ove godine biti prihvaćen. Međutim, ako mi sami ne pazimo na svoje zdravlje i prevenciju, neće nam onda ni mobilni tim koji će vam doći na vrata moći pomoći", rekla je prim. Vera Katalinić- Janković, posebna savjetnica ministra zdravstva.

Stručnjaci su ujedinjeni - potrebna je što bolja i ranija prevencija. „Grad Zagreb već provodi programe, a neki se tek trebaju početi provoditi kada govorimo o prevenciji u najranijoj dobi. Tu treba istaknuti kako je potrebna međusektorska suradnja obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite", naglasila je dr.sc. Romana Galić, pročelnica za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom te izaslanica Gradonačelnika Grada Zagreba. „Bitno je da što više toga odradimo u suradnji s primarnom zdravstvenom zaštitom i sustavom javnog zdravstva, kako bi što manje zbrinjavali u bolnicama", dodao je doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med., pomoćnik ravnatelja za kvalitetu pri HZJZ-u.

U mjesecu ožujku, Hrvatski je Sabor jednoglasnom odlukom proglasio da se 14. svibnja obilježava hrvatski dan šećerne bolesti- bolesti koju još nazivaju tihim ubojicom. Prema posljednjim podacima (2016. g) HZZO je na liječenje šećerne bolesti utrošio 4,6 milijardi kuna ili 19,8% svog proračuna. Troškovi liječenja komplikacija šećerne bolesti zastupljeni su u najvećem udjelu i iznose 88,1% ukupnih troškova. Glavni razlog porasta troškova liječenja šećerne bolesti, u razdoblju 2009. - 2016. godine je porast troškova komplikacija bolesti koji su u ovom razdoblju porasli za 1,8 milijardi kuna (83%). Šećerna bolest je vodeći uzrok krvožilnih bolesti, bolesti bubrega, sljepoće i amputacije donjih ekstremiteta. Komplikacije umanjuju kvalitetu života oboljelih, a istodobno liječenje komplikacija čini najveći udio u troškovima liječenja šećerne bolesti.